Zelenaštvo preko malih oglasa

Sredstva oglašavanja širom BiH vrve oglasima u kojima se nude pozamašne novčane pozajmice uz visoke mjesečne kamate i zalog, pišu Nezavisne novine u srijedu.

Tako u sadržaju jednog oglasa između ostalog stoji: "Dajem novčane pozajmice u iznosu od 1.000 do 50.000 KM, uz mjesečnu kamatu od 18 odsto i obaveznu garanciju nekretnine", a u drugom: "Dajem kratkoročne pozajmice na temelju zaloga čekova, imovine, zlata, automobila".

U oglasima se još kaže da je "isplata odmah zagarantovana", a pored oglasa su kontakt telefoni i mejl adrese.

Međutim, ima i onih koji potražuju pozajmice, pa se tako može naći i oglas tipa: "Potrebna pozajmica od 9.000 KM na period od šest mjeseci. Zbog hitnosti sam nakon isteka ovog roka spreman vratiti 14.000 KM, a kao garanciju dajem u zalog nekretnine i automobil".

U Tužilaštvu BiH kažu da se krivičnim djelima zelenašenja bave entitetska tužilaštva.

Nina Hadžihajdarević, portparol Tužilaštva FBiH, kazala je da oni jednostavno nemaju dovoljno ljudskih resursa koji bi mogli svakodnevno pregledati oglase.

"Postoje puno ozbiljnije teme kojima se Tužilaštvo mora baviti", kazala je Hadžihajdarevićeva.

Krivični zakon FBiH predviđa za ovo krivično djelo zatvorsku kaznu do dvije godine i novčanu kaznu od 150 do 50.000 KM, dok je za krivično djelo prouzrokovanja teških materijalnih posljedica oštećeniku predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Gojko Vasić, načelnik Krim-policije RS, kazao je da bi policija trebala stalno da provjerava takve slučajeve.

"Međutim, problem je što ti ljudi taj posao ovjeravaju u sudu i građani praktično potpisuju kao da su posudili onoliko koliko trebaju vratiti", kaže Vasić.

On objašnjava da u tom slučaju sud tretira taj dokument kao valjan s obzirom na to da je pravno definisan, policija nema prava ulaziti u nadležnosti suda, niti se može miješati u njihov posao.

"Najčešće su to ljudi koji nostrifikacijama nekakvih dokumenata pokušavaju dići kredite, a uopšte nisu zaposleni i nisu u mogućnosti da vrate te kredite. Kada dođe vrijeme da se plati druga rata kredita, obrate se zelenašima", ističe Vasić.

Prema njegovim riječima, poslije uzimanja novčane pozajmice od zelenaša građani računaju na to da će se moći uklopiti, pa potpisuju sa tim ljudima razne hipoteke koje ovjeravaju u sudovima.

"Kada se desi da ostanu bez kompletne imovine koju zelenaš zaplijeni, onda se obično obraćaju policiji, ali je tad kasno za bilo šta", kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, najbolji lijek protiv zelenašenja je da građani jednostavno ne pristaju na takve vrste dogovora, te da pokušaju da legalnim finansijskim tokovima riješe svoje probleme.

nezavisne.com/radiosarajevo.ba