Zbog loše kvalitete zraka: Koje su bolesti povezane s aerozagađenjem?

Proteklih sedmica Bosna i Hercegovina se guši u smogu. I dok neki ove informacije primaju sa skepticizmom, drugi su itekako zabrinuti za svoje zdravlje i posljedice koje zagađenje zraka može imati po njihovu djecu. 

Šta znače 'epizodne situacije' tokom pogoršane zagađenosti

Bolesti povezane s aerozagađenjem:

Akutni bronhitis - Direktni iritativni efekt prašine, SO2, petrohemijskih agenasa (PAU). Pušenje ima signifikantan efekt.

Akutna respiratorna infekcija – Posebno osjetljiva djeca i vrlo stare osobe. Siromaštvo, malnutricija i izloženost infektivnim agensima su pogodni uvjeti za nastanak akutne respiratorne infekcije u osjetljivih populacionih podskupina.

Hronični bronhitis – Aerozagađenje povećava učestalost i ozbiljnost kašlja i/ili produkcije sputuma. Pušenje ima signifikantan efekt.

Astma – Aerozagađenje provocira astmatičnu krizu vjerovatno na refleksnoj osnovi, povećavajući hipersenzitivnost i alergiju. Ovdje je značajno djelovanje ozona, hroma, nikla, kadmija i berilija, prašine.

Glavobolja – Posebno se odnosi na ugljenmonoksid (CO) koji ima snažnu sposobnost vezivanja na hemoglobin.

Iritacija – Osjetljive osobe trpe poremećaje izazvane iritacijom kože i sluznice oka i nosa.

Karcinom – Neki od polutanata u aerozagađenju su kancerogenici I i II reda prema IARC. U industrijski zagađenim sredinama kancerogenici iz zraka (azbest, arsen, SiO2) participiraju za oko 30- 50 posto svih uzroka karcinoma, a najčešće pluća.

Na osnovu informacija o rezultatima mjerenja na automatskim stanicama i raspoloživih informacija iz Federalnog hidrometerološkog zavoda o vremenskim uvjetima za područje Kantona Sarajevo, još uvijek postoje uvjeti za epizodu - pripravnost. 

Posljednja mjerenja ukazuju da nije došlo do značajne promjene vrijednosti izmjerenih koncentracija za PM10 čestice i da su one i dalje iznad vrijednosti.

"Napominjemo da vrijednosti koncentracija PM10 na svim stanicama padaju u toku jutarnjih sati, ali da se bilježi porast u poslijepodnevnim satima. Ostali praćeni parametri ne bilježe prekoračenja satnih vrijednosti predviđenih Planom interventnih mjera. 

Vrijednosti koncentracija sumpordioksida i azot dioksida ne bilježe prekoračenja satne i dnevne tolerantne vrijednosti propisane Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka. Preporuke za stanovništvo za epizodu pripravnosti su i dalje na snazi i apeliramo na građane da ih se pridržavaju", navodi se u saopćenju Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Zdravstvene preporuke za stanovništvo:

Svesti na minimum kretanje i boravak u gradskoj zoni, posebno u jutarnjim i večernjim satima kada je koncentracija zagađujućih materija u zraku najveća;

Pri eventualnom boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu zaštitnih maski ili priručnih sredstava (šal, maramica i sl.) kako bi se djelomično ublažio štetni utjecaj većih lebdećih čestica i čađi;

Smanjiti provjetravanje prostorija do promjene vremenskih prilika;

Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet. Naročito je važno da hronični bolesnici, stariji, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama;

Rizičnim grupama stanovništva kao što su hronični bolesnici, plućni, srčani, bolesnici skloni alergijama, starija populacija, mala djeca, trudnice, ali i zdravim osobama preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskim nivoom zagađujućih materija, kao što su okolne planine i izletišta.

Postoje mnogi izvori zagađenja zrak, a glavni su prirodni (prirodna emisija) i industrijski oslobođeni putem tehnoloških procesa (emisija antropogenog porijekla). 

Prirodna aerozagađenja nastaju prilikom vulkanskih erupcija, šumskih požara, pješčane oluje, vulkanske erupcije... Međutim, mnogo su važniji izvori zagađenja kao posljedica djelovanja čovjeka. Antropogena aerozagađenja kao najznačajniji i najčešći izvori vode porijeklo od tehnoloških procesa, individualnih ložišta (nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju), saobraćaja i poljoprivrede. 

Povećanje koncentracije zagađujućih materija u zraku je stanje zagađenosti atmosfere s jednom ili više zagađujućih materija u takvim količinama i karakteristikama, koje nakon dužeg ili kraćeg izlaganja djeluju štetno na zdravlje ljudi, biljnog, životinjskog svijeta i na materijalna dobra.

Sagorijevanje fosilnih goriva je najrasprostranjeniji izvor onečišćenja zraka. Kućna ložišta izbacuju u atmosferu dosta neiskorištenih produkata: dim, čađ, ugljenmonoksid, sumpordioksid, pepeo, ugljikovodonike i druge polutante (Polutant je hemijski spoj u zraku koji može škoditi ljudima i okolišu).

Vazduh u pojedinim urbanim sredinama, posebno pored velikih industrijskih kompleksa i saobraćajnica, kontaminiran je nizom polutanata od kojih su mnogi dokazani kao kancerogeni.

Polutanti koji se i najčešće određuju u zraku gradskih sredina, spadaju sumpordioksid, čađ i PM10 (čestice prašine ispod 10 mikorna koje štetno utiču na zdravlje ljudi). Sumpordioksid, a uz njega i sumportrioksid, sumporna i sumporasta kiselina i njihove soli, jedan je od najčešće prisutnih polutanata u zraku.

Smog 

Smog je smjesa dima (posljedica nepotpunog sagorijevanja materije) i sumpordioksida u prisutnosti magle. Smogu se pripisuje glavno nepovoljno djelovanje na zdravlje ljudi i životinja, te na bilje i razne materijale (smjesa je kisela zbog prisustva sumpordioksida).

Posljednjih godina zagađenje zraka izazvano radom motornih vozila s unutrašnjim sagorijevanjem znatno se povećalo. Otpadni gasovi motornih vozila sadrže: ugljenmonoksid, ugljendioksid, sumpordioksid, azotne okside, vodonik peroksid, vodenu paru, alkohole, aldehide, organske kiseline, čađ, gar, a ponekad sredstva detonacije i drugih aditiva (olovo, mangan).

Apelira se na građane da prošire svijest o štetnosti zagađenog zraka po ljudski organizam, biljni i životinjski svijet, te shodno tome preventivno djeluju u granicama svojih mogućnosti i da svojim ponašanjem i aktivnostima dodatno ne doprinosite zagađenju zraka.

Preventivne preporuke za stanovništvo:

Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prijevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi i tramvaji);

Ne spaljivati otpad u kućanstvima jer je to kažnjivo (takva nedozvoljena postupanja prijavite nadležnim inspekcijama općine i Kantona);

Koristiti kvalitetne energente koji imaju smanjene emisije štetnih materija za zagrijavanje prostorija (ugalj s niskim udjelom SO4, drva, pelet...)

Korisnici kotlovnica i ložišta trebaju poduzeti sve potrebne, tehnički izvodive mjere kako bi se smanjile emisije u zrak, uključujući i čišćenje dimovodnih instalacija.