Završen sastanak demobiliziranih boraca: Postavili uvjete i najavili nove proteste

Oni su zatražili sazivanje hitnih sjednica oba Doma Parlamenta BiH, gdje će se isključivo raspravljati o amandmanima boraca. Ako do toga ne dođe najavili su velike proteste za 5. oktobar - dva dana pred Opće izbore u BiH.

Demobilizirani borci su na današnjem sastanku izrazili veliko nezadovoljstvo radom vladajućih u Parlamentu FBiH, ali i opozicijom, te su poručili: "Prevareni smo". 

Podsjećamo, na sastanak su pozvani demobilizirani borci iz 40 općina.

U julu je federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević na vanrednoj sjednici Dom naroda Parlamenta FBiH obrazložio Prijedlog zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, koji delegati razmatraju po hitnom postupku.

Demobilizirani borci su poručili kako neće odustati od svoja tri zahtjeva, koja su prošle godine, u julu, uputili vlastima u Federaciji BiH.

Jedan je da se javno objavi registar boraca. Drugi da se isplati šest KM za svaki mjesec koji su učestvovali u ratu u BiH, u periodu 1992-1995. A, treći je da se prestane s finansiranjem federalnih udruženja boraca.

Nedavno je objavljena i online baza podataka o finansiranju boračkih udruženja u Bosni i Hercegovini (BiH).

U bazi se nalaze podaci o izdvojenih 83,2 miliona KM iz budžeta općina, gradova, kantona, entiteta i Brčko distrikta od 2012. do 2018. godine za funkcionisanje ovih udruženja.

Riječ je o redovnim i planiranim isplatama iz budžeta koje ne uključuju direktnu i pojedinačnu pomoć borcima te njihovo stambeno zbrinjavanje ili pomoć njihovim porodicama.

Najviše novca za boračka udruženja je izdvojeno u Federaciji BiH - 53,2 miliona maraka - a Republika Srpska je dala skoro 27,5 miliona maraka.

Dok je Brčko distrikt izdvojio nešto više od 2,5 miliona maraka, glavni grad Sarajevo i njegove četiri općine su dale 4,86 miliona maraka.

Tražeći podatke o izdvajanjima za boračke organizacije, njihovim nazivima i razlozima davanja, novinari CIN-a su uputili 155 zahtjeva institucijama.

Iako je većina institucija dostavila podatke, neke su ignorisale zahtjeve, ne poslavši nikakav odgovor. U takvim slučajevima novinari su podatke prikupljali iz službenih novina.

Proces prikupljanja podataka je pokazao da većina institucija ne vodi jasnu evidenciju o ovim izdvajanjima jer su nazivi boračkih udruženja nepotpuni, a za skoro polovinu davanja nije poznat razlog, donosno namjena utroška novca.

Ostali su novac potrošili na: redovne aktivnosti udruženja, obilježavanje važnih datuma, izgradnju spomenika, liječenje i pomoć svojim članovima te putovanja u inozemstvo. Prema podacima nadležnih institucija, u BiH je registrirano skoro 1.600 udruženja proisteklih iz posljednjeg rata.