Žarko Papić: Reformsku agendu je potrebno doraditi zbog marginaliziranih grupa

Sudionici su još jednom istaknuli neophodnost ostvarivanja višeg stepena inkluzije marginaliziranih grupa u sve relevantne društvene procese i tokove u BiH, uključujući i ostvarivanje odgovarajućeg statusa ovoj kategoriji stanovništva u skladu s najvišim međunarodnim standardima i praksama.

Spomenuti prioriteti analizirani su u kontekstu s Reformskom agendom kao okvirom za daljnji napredak u BiH i evropski integracijski proces, uz ocjenu da se radi o platformi koja je 'socijalno neosjetljiva', te koja ne korespondira u dovoljnoj mjeri sa stanjem u BiH, posebno u socijalnoj sferi, oslanjajući se na klasični pristup tranziciji neoliberalne ekonomije, koji se u razvijenim zemljama dovodi u pitanje, ustupajući mjesto konceptu socijalno-tržišne privrede

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) Žarko Papić ocijenio je da je neophodno pristupiti svojevrsnom redizajniranju/doradi dokumenta - Reformske agende kako bi na što bolji način odgovorila potrebama i marginaliziranih grupa u BiH (osobe s invaliditetom, stare osobe, manjine...)

"U tom kontekstu, nužno je otvoriti temu 'redizajniranja' Reformske agende, jer se radi, ustvari, samo o skraćenoj verziji pisma o namjerama MMF-a i vlasti BiH, te je orijentisana na fiskalne teme, a konsekvenca toga je da je ona socijalno neosjetljiva ", kazao je Papić za Fenu, navodeći da je posebno neosjetljiva njena implementacija, „što već ide na račun domaćih vlasti“.

Pojasnio je da su zemlji, u kojoj je, prema najnovijiim podacima, 28 posto njenog stanovništva siromašno i koju Evropska unija svrstava među pet najsiromašnijih zemalja u Evropi, očigledno socijalna pitanja veoma izražena.

Kada se radi o implementaciji Reformske agende, Papić navodi da je reforma sistema socijalne zaštite u BiH, odnosno na entitetskom nivou praktično 'zamrznuta'.

Naveo je, nadalje, da Zakon o osnovama socijalne zaštite više nije u programu rada FBiH, podsjećajući da se radi o zakonu, koji je trebao da reformiše sistem u pravcu ostvarivanja višeg stepena efikasnosti, socijalne pravde...

"Neki reformski zakoni su usvojeni i još ne znamo kakve će posljedice proizvesti, ali je jasno da se socijalna situacija u BiH pogoršava, a da Reformska agenda 'ne planira' da na bilo koji način u tom pogledu interveniše",smatra Papić, navodeći da će, ukoliko se situacija ne promijeni, posebno s novim zakonima o porezima i doprinosima na plate, siromaštvo i dalje rasti te da to može dovesti do ozbiljnog socijalnog bunta.

Javna debata je organizirana u okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP), za sektor ljudska prava - marginalizirane grupe, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koji provode Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju.

Prema prezentiranim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope, BDP po stanovniku je 28 posto prosjeka zemalja EU. Istraživanja UN-a pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od tri do pet KM dnevno ili 90 - 150 KM mjesečno.

Raspoloživi pokazatelji svjedoče i o tome da je u BiH ispod apsolutne linije siromaštva živjelo 2011. godine 23,4 posto stanovništva (FBiH - 22,7 posto i RS - 25,3 posto), dok se procjenjuje da je 2016. ispod apsolutne linije siromaštva živjelo 28 posto stanovništva BiH, što je oko 890.000 njenih stanovnika.