Za Radiosarajevo.ba | Profesor Boyle o izraelskom advokatu i spominjanju BiH: Lagao je kroz zube...

Advokat koji zastupa Izrael Christopher Staker iznoseći argumente strane koju zastupa, rekao je 12. januara ove godine sudijama Međunarodnog suda pravde (ICJ) da su argumenti o Gazi slični onima iznesenim u slučaju genocida u Bosni, ali da sud tada nije naredio prekid vojnih aktivnosti, prenijela je ranije Al Jazeera English.

Tvrdnje izraelskog advokata

Podsjetimo, on je tražio je da Sud odbije zahtjev Južne Afrike jer ICJ "nije naredio prekid vojnih aktivnosti ni tokom genocida u Bosni i Hercegovini".

Također, Staker je rekao da "za razliku od ovog predmeta, genocid u BiH se provodio na teritoriji države koja je tražila privremene mjere".

Trending

UK će glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici: "Prozvat ćemo one koji se tome protive"

Tragom ovih istupa, portal Radiosarajevo.ba je zatražio komentar profesora Francisa Boylea, prvog bh. agenta pred Međunarodnim sudom pravde, američkog profesora i jednog od vodećih svjetskih pravnika.

"Da, lagao je kroz zube u vezi s nalozima (rješenjima) koje sam ja ishodovao za Republiku Bosnu i Hercegovinu", kratko je kazao profesor Boyle za portal Radiosarajevo.ba.

Kako je tekao postupak u slučaju BiH?

Kako je tekao postupak koji je BiH pokrenula protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije u toku trajanja agresije na našu zemlju? Naime, 20. marta 1993. Republika Bosna i Hercegovina je pokrenula postupak protiv Savezne Republike Jugoslavije u vezi sa sporom koji se odnosi na kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, a koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda 9. decembra 1948. godine.

A lawyer representing Israel, Christopher Staker, told ICJ judges the arguments about Gaza are similar to those made in the Bosnian genocide case but the court did not order an end to military activity then. pic.twitter.com/9Zkf6SH6pf

— Al Jazeera English (@AJEnglish) January 12, 2024

Zahtjev BiH odnosio na član IX. Konvencije o genocidu kao osnovu za nadležnost Suda. Nakon toga, Bosna i Hercegovina se, također, pozvala na određene dodatne osnove nadležnosti.

Odmah nakon podnošenja zahtjeva, Bosna i Hercegovina je podnijela Zahtjev za određivanje privremenih mjera prema članku 41. Statuta prvog aprila 1993. S druge strane, Jugoslavija je podnijela pisana očitovanja na Zahtjev Bosne i Hercegovine za privremene mjere.

Rješenjem od 8. aprila 1993. Sud je, nakon saslušanja stranaka, naznačio određene privremene mjere u cilju zaštite prava prema Konvenciji o genocidu. Nadalje, Bosna i Hercegovina je 27. jula 1993. godine podnijela novi Zahtjev za određivanje privremenih mjera, da bi 10. augusta 1993. godine i Jugoslavija je podnijela Zahtjev za određivanje privremenih mjera.

Mjere koje je trebalo provesti

Nalogom od 13. septembra 1993, Sud je, nakon saslušanja stranaka, ponovno potvrdio mjere navedene u njegovom Rješenju od 8. aprila 1993. i utvrdio "da te mjere treba odmah i učinkovito provesti". Zatim je, unutar produljenog roka od 30. juna 1995. Jugoslavija je iznijela preliminarne prigovore koji se tiču i prihvatljivosti zahtjeva i nadležnosti suda da se pozabavi ovim slučajem.

U svojoj presudi od 11. jula 1996, Sud je odbacio preliminarne prigovore koje je iznijela Jugoslavija i utvrdio da ima nadležnost za rješavanje spora na temelju članka IX. Konvencije o genocidu, odbacujući i dodatne osnove nadležnosti na koje se pozvala Bosna i Hercegovina. Između ostalog, utvrdio je da Konvencija obavezuje dvije strane i da između njih postoji pravni spor koji potpada pod odredbe članka IX.

Nakon javnih rasprava održanih između 27. februara 2006. i 9. maja 2006., Sud je 26. februara 2007. donio svoju presudu o meritumu. Presudom iz 2007. godine, Međunarodni sud pravde je dokazao da je država Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid.

Cinično i odvratno

Ne, izraelski advokat nije sasvim u pravu, Međunarodni sud pravde je donosio "privremene mjere" i tražio njihovo provođenje u slučaju BiH.

Da, nažalost, jeste u pravu da te "privremene mjere" nisu zaustavile agresiju i genocid u BiH.

Ali, upravo zbog toga Međunarodni sud pravde bi danas u slučaju Južnoafričke Republike protiv Izraela morao donijeti učinkovite "privremene mjere" koje će – u ime međunarodnog poretka – zaustaviti genocid nad Palestincima!

Ne bude li toga – "zločin nad zločinima" će se nastaviti. To potvrđuje bosansko iskustvo.

Jer, da su odluke ICJ u slučaju BiH zaista ispoštovane u proljeće 1993. godine, ili u ranu jesen te godine, opsada Sarajeva kraće bi trajala, manje ljudi bi stradalo, krvava historija ne bi zabilježila Markale 1994., Tuzlansku kapiju maja 1995., rušenje Starog mosta u novembru 1993., logore HVO-a u Hercegovini, opsadu Goražda, pad Žepe 1995., genocid u Srebrenici...

Nažalost, spomenuti, neki od najvećih zločina u Europi nakon nakon Drugog svjetskog rata su se dogodili. Čak uprkos volji Međunarodnog suda pravde.

Zato je u najmanju ruku cinično, sasvim odvratno kada izraelski advokat spominje upravo BiH kao presedan, a da bi zemlja koju zastupa nastavila ubijati palestinske civile, ponajviše žene i djecu!? Izraelski premijer Benjamin Netanyahu će ionako reći da ih "niko neće zaustaviti", pa ni Sud u Haagu.