Vlasnik Viaducta: "Nećemo stati. Do novca ćemo doći na bilo koji način."
Direktor slovenačke firme Viaduct Boris Goljevšček otkrio je kako se pripremaju brojne mjere za naplatu duga koji je napravio bosanskohercegovački entitet RS - osim zamrzavanja imovine agencije BHANSA, pljenidbe tri zgrade Centralne banke, te blokade računa Centralne banke BiH u Luksemburgu:
"Ne vidimo drugog načina da vratimo dug. Nećemo stati. Do novca ćemo doći na bilo koji način." O budućim potezima ne želi konkretno govoriti, osim što će na meti biti imovina BiH unutar i izvan zemlje.
Kamata raste svaki dan
Goljevšček je izjavu dao za slovenački Forbes koji donosi i precizan presjek cijele situacije, pogotovo oko firme Viaduct koja je s manje od dva miliona eura prihoda dobila 165 miliona vrijedan projekt izgradnje dviju hidroelektrana na Vrbasu, što se na kraju nije realiziralo.
Automobil izgorio s putnicima: Identifikovana tijela stradalih u tragičnoj nesreći kod Trebinja
Dug prema Viaductu svaki dan raste za oko 9600 eura (18.775 KM) kamata i sada iznosi oko 110 miliona KM.
A, neizmireni dug već pravi velike probleme bh. agenciji za pružanje usluga u zračnom prometu BHANSA, jer ne može dobiti novac od Europske organizacije za sigurnost zračnog prometa Eurocontrol. Organizacija je krajem marta obavijestila BHANSA-u da su zamrznuta sva plaćanja agenciji. BHANSA, kako smo objavili, morala je i smanjiti plate radnicima, a pozvali su odgovorne da što prije iznađu rješenje jer prijeti i obustava zračnog prometa.
Također, na meti Viaducta je i Centralna banka Bosne i Hercegovine. Naime, Viaduct je u maju prošle godine također zatražio ovrhu na tri zgrade Centralne banke BiH, i to u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru. Sredinom marta Općinski sud u Mostaru potvrdio je pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu, iako presuda još nije pravomoćna. Čekaju se i presude drugih sudova.
Šerif Isović o aferi Viaduct: Entitet RS mora platiti dug, a evo i kako se to riješi 'po zakonu'
Šta znamo o Viaductu?
Tvrtka Viaduct, inženjering i izgradnja, u bazi podataka AJPES-a vodi se pod Ostale inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, piše Forbes. Kako se navodi, direktor je Boris Goljevšček, koji ima 85 posto udjela u tvrtki, dok je preostalih 15 posto u vlasništvu Vladimira Zevnika. Kompanija, registrirana 1992, od 2010. nije bilježila prihode, osim 2400 eura u 2021. Prije toga posljednji zabilježeni prihod bio je 2009., nešto više od osam hiljada eura. Najviše prihoda ostvarili su 2004. godine, kada je potpisan ugovor o koncesiji, tačnije 1,8 miliona eura, a u sljedeće dvije godine više od 900 tisuća eura. Kako je za Forbes Slovenija objasnio Goljevšček, prije potpisivanja ugovora za izgradnju dviju hidroelektrana na rijeci Vrbas, bavili su se niskogradnjom za razne stambene i druge projekte, poput izgradnje kuća, vikendica i slično. Ulaskom u projekt HE Vrbas odlučili su Viaduct posvetiti isključivo ovom projektu. Djelatnost niskogradnje prebacili su na druge kompanije, kaže, koje su kasnije prodane ili zatvorene.
Kako je kompanija koja je u godini kada je potpisan ugovor vrijedan 165 miliona eura ostvarila nešto manje od dva miliona eura prihoda dobila tako veliki posao? Goljevšček odgovara da su prije potpisivanja koncesijskog ugovora s RS imali njemačkog partnera MBB, koji je 2007. godine doveo investitora EnBW (Energie Baden Wurtenberg) i s njim sklopio ugovor po kojem bi Nijemci financirali projekt. Viaductu su, kaže Goljevšček, već prebacili 1,3 miliona eura kao predujam, no ugovorom je bilo predviđeno da će se predujam pretvoriti u kredit ako posao ne uspije. Posao je kasnije propao, a Viaduct nije mogao vraćati kredit jer su, prema njegovim riječima, veći dio već uložili u firmu kćer HES Vrbas i od 2004. godine financirali poslovanje koncesionara u BiH, uloživši ukupno oko tri miliona eura. Stoga je EnBW Energie upisao založno pravo na vlasničke udjele Goljevščeka i Zevnika u Viaductu.
I Dodik komentirao aferu Viaduct: "Loše su vam namjere, samo želite da nanesete štetu RS-u"
Odakle im novac za financiranje projekta, oko dva miliona eura, s obzirom na to da su prihodi Viaducta presušili? Goljevšček odgovara da je financiranje išlo iz vlastitih izvora (Viaduct), iz kapitalno povezanih društava Goljevšček i Zevnik te zaduživanjem na financijskom tržištu, "za što su priloženi svi ugovori", kaže on.
Kako su došli do posla bez preporuka?
Postavlja se i pitanje kako je Viaduct dobio posao izgradnje hidroelektrana, s obzirom da u toj djelatnosti nije imao nikakve reference? Ispostavilo se da Viaduct nije niti dobio posao na natječaju, već je u posao ušao kasnije i pokušavao pridobiti razne partnere. Goljevšček pojašnjava: "Viaduct je pozvao konzorcij za izgradnju HE Vrbas nakon pobjede na natječaju u oktobru 2003. godine, kada im je trebala pomoć oko bankovne garancije i u nastavku pregovora s Vladom RS oko ugovora o koncesiji. Konzorcij pod nazivom "GP Građevinar Kraljevo i ostali" činile su bosanskohercegovačke, srbijanske i italijanske firme, objašnjava direktor Viaducta.
"Budući da čelni čovjek konzorcija Građevinar nije želio produžiti garanciju u fazi pregovora o koncesijskom ugovoru, obratili su nam se članovi konzorcija. Bankovnu garanciju smo dali preko financijske kuće iz Kanade, a koje je položio naš njemački partner MBB po ugovoru o koncesiji u iznosu od 1.028.000 eura (zahtjev u natječaju je bio 500.000 dolara) u obliku korporativnog", objašnjava Goljevšček i dodaje:
"To je bilo u novembru 2003. godine, na njihovu smo inicijativu preuzeli vođenje i zaključivanje pregovora. Naš ulazak odobrilo je Ministarstvo energetike RS i u novembru 2004. potpisali smo ugovor o koncesiji s Vladom RS. Prije toga taj ugovor ratificirala je Narodna skupština RS. Sve naše obaveze iz ugovora o koncesiji ispunjene su u onoj mjeri u kojoj su mogle biti. Naime, Vlada entiteta je odustala od davanja saglasnosti na predloženi IIP (Inovirani idejni projekt) koji je bio osnov za izradu glavnog projekta i okolišne dozvole, a sve to je prepoznato kao neodgovoran čin Vlade RS."
Šta pišu komšije: BiH prijeti financijska 'nuklearna bomba'. Viaduct slučaj otvorio Pandorinu kutiju
Dodaje da je garancija (korporacijski ček) još uvijek u vlasništvu Vlade RS ili deponirana kod tamošnjeg Ministarstva financija, a potvrda i kopija su među dokazima u sporu, kaže Goljevšček.
"Tražili smo partnere"
Vlasnik Viaducta dalje navodi: "Vladi RS predstavili smo nekoliko kvalificiranih investitora ili partnera (Groupe E iz Švicarske, EoN iz Njemačke, Statkraft iz Norveške, ČEZ iz Češke, EnBW iz Njemačke i dr.), sve su to renomirani proizvođači električne energije koji su željeli sudjelovati i u drugim energetskim projektima. Zašto nisu bili uvjereni, pitanje je za Vladu RS."
Na pitanje zašto se konzorcij za bankovne garancije obratio maloj tvrtki iz Slovenije, Goljevšček kaže da ih je jedan član konzorcija kontaktirao preko direktora njihove kompanije u Beogradu kojeg poznaje: "Viaduct vam se čini mali, ali ne zaboravite da smo imali/imamo kapitalno povezane dvije tvrtke u Hrvatskoj, dvije u BiH (ne samo HES Vrbas) i Srbiji." Goljevšček nije želio ulaziti u detalje o kojim je firmama riječ, rekao je samo da je dio njih već prošlost.
"GP Građevinar Kraljevo posjeduje jedan posto dionica HES Vrbas. Svi članovi konzorcija svoja su prava i obveze prenijeli na Viaduct koji posjeduje 99 posto dionica", objašnjava Goljevšček.
Šta se dogodilo između 2004. i 2010.
Kako je navedeno, firma HES Vrbas osnovana je 2004. godine, a realizacija projekta zakomplicirala se od samog početka, kada su se stanovnici Banje Luke i okolnih naselja oštro protivili izgradnji brana na rijeci Vrbas zbog straha od plavljenja kanjona i ekoloških posljedica.
Vijeće ministara BiH prihvatilo da plati dug u slučaju Viaduct
Prema riječima Goljevščeka, od potpisivanja ugovora 2004. godine do 2010. godine, kada su saznali da je Vlada RS državnoj Elektroprivredi dala koncesiju za malu hidroelektranu Bočac 2, samo nekoliko kilometara od HE Krupa, u projekt su uložili spomenuta tri miliona eura. Novac je išao za otvaranje ureda u Banjoj Luci, plate dvoje stalnih zaposlenika koji su tu radili do 2013. godine, kupovinu meteorološke stanice za mjerenje na rijeci Vrbas i drugo, objašnjava Goljevšček koji kaže kako pri određivanju štete, sud u Washingtonu nije uzeo u obzir samo investiciju, već i izgubljenu dobit.
Dodaje da projekt izgradnje dvije hidroelektrane na Vrbasu nije daleko odmakao jer, prema njegovim riječima, Vlada RS nije ispunila uslove koje je trebala ispuniti po ugovoru, poput otkupa zemljišta od vlasnika na kojem su hidroelektrane trebale biti izgrađene ili potvrđivanja spomenutog IIP-a: "Pregovarali smo šest godina, promijenilo se nekoliko vlada i ministara."
Šta će učiniti s novcem ako ga dobiju? "Dio ćemo iskoristiti za nadoknadu troškova američkog fonda Vannin Capital koji financira sporove, za plaćanje odvjetničkih ureda u RS, Engleskoj i SAD-u, pravnih zastupnika Viaducta, za otplatu kredita EnBW Energie i otplatu kredita prema drugim vjerovnicima koji su svi navedeni u ICSID dekretu", kaže Goljevšček. Ostatak će podijeliti vlasnici.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
