Valentin Incko: Dogovor o Ustavu na domaćim vlastima

Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, u intervjuu za "Nezavisne" ističe da promjene Ustava BiH nisu uslov za zatvaranje OHR-a, te tvrdi da i neki političari iz RS ne mogu da zamisle život bez OHR-a.

Incko govori o transformaciji OHR-a, mogućnostima razvoja BiH, te ističe da nije logično da BiH postane nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a dok je prisutan OHR.

NN: Prije tri godine bilo je skoro odlučeno da se ukine OHR i tada nisu bili postavljani nikakvi uslovi. Danas izgleda da se dalje od ukidanja OHR-a nego prije tri godine. Kako to komentarišete?

INCKO: Odgovor je veoma jednostavan. Zatvaranje OHR-a će doći kada Bosna i Hercegovina ispuni pet ciljeva i samo dva uslova. Od ovih pet ciljeva vi poznajete tri, četiri. To su raspodjela državne imovine, zatim raspodjela vojne imovine, treća je Brčko, koje je riješeno, kao i fiskalni savjet, te dva uslova. Prvi je potpisivanje ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, što ste već uradili, a drugi uslov je stabilna politička situacija. A što se tiče transformacije OHR-a i specijalnog predstavnika evropske zajednice, nije na meni da ja odlučujem. Savjet za implementaciju mira će o tome odlučiti u junu ili oktobru.

NN: Mislite li da ste Vi posljednji visoki predstavnik u BiH?

INCKO: Ja to ne bih rekao. Ali sigurno sam sadašnji. Karl Bilt je prošle nedjelje bio u Sarajevu i u šali rekao: "Ti si posljednji", a ja sam odgovorio da sam samo sadašnji. Međutim, to je pitanje za Savjet za implementaciju mira. Neke države bi željele da se to transformiše krajem godine, a druge kažu da je još rano. Ali, vidjećemo u junu.

NN: Političari dva naroda u BiH su za ostanak OHR-a, dok su predstavnici srpskog naroda za njegovu transformaciju. Šta mislite koji su razlozi?

INCKO: Sreo sam čak neke političare u RS koji ne mogu da zamisle život bez OHR-a. To im je kao neka teta, koja je možda stara, neki put nepotrebna, ali ona je tu. Neki misle da je potrebno da OHR ostane zbog interpretacije i monitoringa Dejtonskog sporazuma. Drugi kažu da je to prošlost, da OHR više ne treba. Ali i novi specijalni predstavnik evropske zajednice će imati monitoring Dejtona, pošto Dejton i dalje postoji, on neće odjednom nestati. Dakle, monitoring će imati i specijalni predstavnik, ali vjerovatno bez bonskih ovlaštenja.

NN: Koji su političari iz RS za ostanak OHR-a?

INCKO: Poslije intervjua ću vam reći.

NN: Zar ne mislite da oni koji traže da OHR ostane, imaju koristi od toga?

INCKO: Pa svi imaju koristi. Neki u RS imaju koristi od toga, jer mogu da se žale na OHR, da je on kriv za sve. Neko mora biti kriv u pojedinim situacijama, a drugi kažu da je potreban zbog autentične interpretacije Dejtonskog sporazuma koji nije nestao, koji je još tu. Neki političari se možda kriju iza OHR-a, da bi mogli reći da je OHR o nečemu odlučio, a u suštini i oni bi tako isto odlučili. Ima tu različitih interpretacija. Mislim da OHR može biti neko ko stvara klimu povjerenja, neku hemiju kako bi se bolje sarađivalo. Ne treba gledati na OHR kao na nekoga ko samo mijenja političare.

NN: Predstavnicima BiH je sugerisano da ne podnose aplikaciju za kandidatski status u Evropskoj uniji. Šta mislite zašto? Da li je to zato što je OHR još u BiH?

INCKO: Mislim da je uzrok neki drugi, da još nisu ispunjeni svi uslovi. Kao što i Makedonija, Austrija i sada Hrvatska treba da ispune neke uslove, tako i u BiH treba da se učine neke stvari. Možda će to vrijeme biti iduće godine, ali ja ne mogu da kažem kada će to tačno biti. BiH će dobiti sugestiju iz Brisela kada da podnese zahtjev, da to bude usaglašeno između Brisela i BiH. U svakom slučaju ona će dobiti taj status u dogledno vrijeme.

NN: BiH je kandidat za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN-a. U cijeloj BiH su optimistični zbog toga. Mislite li da BiH može postati nestalna članica Savjeta bezbjednosti dok je OHR tu?

INCKO: U nekom smislu je to nelogično. Zato se i razmišlja o tome da se kancelarija OHR-a pretvori u kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije. Logično bi bilo da, kada BiH dođe u Savjet bezbjednosti UN-a, ne bude više OHR-a.

NN: Pitam Vas to zato što je poznato da visoki predstavnik dva puta godišnje podnosi izvještaj Savjetu bezbjednosti. Da li to znači da bi Vas, pored ostalih, ocjenjivali i izabrani predstavnici BiH?

INCKO: I zamislite još da slučajno taj mjesec BiH bude predsjedavajuća, jer će BiH biti jednom ili dva puta predsjedavajuća Savjeta bezbjednosti, pošto se to svaki mjesec mijenja. Bilo bi mi drago da BiH krene moralnim putem prema Evropi, od dejtonske logike prema briselskoj logici, i da međunarodni faktor bude nepotreban. Ali, to ne zavisi od mene i to treba da riješi Savjet za implementaciju mira.

NN: Od ciljeva koje je PIC postavio ostala je još "pravična raspodjela imovine" između države i entiteta. Danas se ne vidi da postoji jedinstvo oko rješenja tog problema. Hoćete li Vi i Vaš tim pomoći da se to pitanje riješi do narednog zasjedanja PIC-a, ili ćete pustiti da se bh. političari sami muče, što onda možda neće ko zna do kada biti riješeno?

INCKO: Slažem se s vama da tu još nema saglasnosti. Međutim, Savjet ministara je u četvrtak primio odluku o formiranju komisije, koja bi napravila spisak državne imovine i na osnovu tog spiska će se imovina podijeliti. Taj spisak može biti uži ili širi, ali mislim da će doći do dogovora. Ja nisam pesimističan, ali je pitanje da li će to biti do 29. ili 30. juna kada će biti sljedeća sjednica PIC-a. Za mene je već napredak to što se formira ta komisija. Rok za formiranje komisije je do kraja aprila. A onda ćemo vidjeti za vojnu imovinu. To je isto jedan od ciljeva koji treba da se ostvare. Navodno ima mnogo imovine i municije, i treba odlučiti šta će se s tim učiniti - da li će se uništiti, upotrijebiti ili prodati. Ali, to je rješivo.

NN: Mnogo se priča o promjenama Ustava u BiH. Čak i u komunikeu PIC-a ima jedna, ne baš jasna, rečenica o promjenama Ustava, a i Vi ste spominjali podršku promjenama Ustava. Suprotno tome, poznato je da promjena Ustava nije uslov za EU i da je visoki predstavnik tumač sadašnjeg ustava. Otkud sada toliki interes dijela međunarodne zajednice za promjenu Ustava?

INCKO: Ja sam tu jako oprezan, pošto me predsjedavajući Predsjedništva zbog toga kritikovao, jer sam se navodno postavio kao da su ustavne promjene moj prioritet. To nije moj lični prioritet, niti je to uslov za zatvaranje ili transformisanje OHR-a. Međutim, tu je drugi uslov koji govori o tome da BiH treba da ima stabilnu političku situaciju. Mislim da bi najsjajniji dokaz da je politička situacija stabilna bio kada bi došlo do promjene Ustava. To nije moj lični prioritet, niti uslov, ali bio bi fenomenalan signal međunarodnoj zajednici da BiH može vlastitim snagama da mijenja Ustav i bilo bi za sve zaista ubjeđujuće da je tamo politička situacija stabilna. Naravno, do krupnih promjena možda neće doći, ali svaka promjena je pozitivna ukoliko bi doprinijela boljem funkcionisanju države i institucija. Na kraju bi možda došlo i do toga da bi se trošilo manje sredstava za te institucije kada bi bolje funkcionisale i kada bi u nekom smislu bile funkcionalnije. Ja bih to pozdravio, ali to bi morali domaći čelnici dogovoriti sami. Mi bismo mogli nešto u pozadini olakšati, ako bi oni to željeli, ali ja bih volio da to odgovorni u BiH učine sami. Možda će biti neka veća promjena, a možda i neki manji koraci, što je takođe korisno. Recimo prvi amandman Ustava bi bio Brčko, drugi bi mogao biti povećanje broja poslanika u jednom domu naroda i u drugom. Ili, ono što se priča da bi u Predsjedništvu BiH bio samo jedan predsjednik, a dva potpredsjednika. To bi bili možda malo manje spektakularni koraci, ali opet značajni pošto bi to bio dokaz da je politička situacija u zemlji stabilna.

Ne treba tu da bude gubitnika, već treba da bude situacija u kojoj će svi dobiti. RS ne bi izgubila svoj status, ali bi Predsjedništvo jednostavnije funkcionisalo, jer bi jedan čovjek bio predsjednik, i to bi njima pomoglo. Sigurno bi se neki akti ili neki zakoni brže prihvatali i to bi bilo od koristi svima. Tako nešto ja imam u vidu - da se mijenja paradigma po kojoj ja mogu nešto dobiti samo ako drugi izgubi. Treba da svi razmišljaju o tome kako bi nešto učinili da bi situacija bila bolja.

NN: Svjetska ekonomska kriza ozbiljno utiče na BiH. Pored potrebne unutrašnje konsolidacije, značajnija strana ulaganja bi pomogla u rješavanju teške situacije. Hoćete li pomoći u privlačenju stranih investitora?

INCKO: Ja bih to želio i već sam zbog toga bio napadnut. Nemam neke lične interese, ne želim neku ličnu karijeru, ali ako bih ja pomogao da ostvarim jedno radno mjesto u BiH, bilo bi mi drago. Prevashodno sam razmišljao o šest područja. To je prije svega energetika, jer BiH ima više vodene snage nego bilo koja država u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Zatim autoputevi i razvoj informacionih tehnologija, pa šumarstvo - da se izvozi više namještaja, kao što u Prijedoru jedna fabrika izvozi za IKEU, i potom poljoprivreda i turizam. BiH je zaista divna i čudesna zemlja i ima sve pogodnosti za turizam - staro Sarajevo, Višegrad, Mostar, Međugorje, Neum. Moja ideja je da se to ponudi starijim turistima iz Njemačke, jer je BiH posljednje područje njemačke marke na svijetu. Moj san je da se u BiH gradi. Znam da po fiokama ima puno projekata i za elektrane i za autoputeve i treba da se deblokira ta situacija i da se koriste međunarodna sredstva. Po nekim informacijama koje ja imam 1,5 milijardi evra čeka, rezervisane su za BiH i treba da se iskoriste, od elektrana pa do autoputeva.

NN: Kako doći do tih 1,5 milijardi evra?

INCKO: To leži na cesti, treba ih samo podići. Vaše institucije od Evropske banke za obnovu i razvoj imaju na raspolaganju 300 miliona i ako se uzmu krediti od drugih međunarodnih finansijskih institucija kao što je Svjetska banka koji čekaju i koji su rezervisani to bi bila suma od 1,5 milijardi koja bi mogla da se koristi. To nisu sve pokloni, već krediti koji su jako povoljni, recimo na 30 godina s kamatom od 0,7 godišnje - tu se mnogo uštedi. Naravno, mogu se podići i komercijalni krediti, ali su oni mnogo skuplji.

NN: Očekujete li da na narednom zasjedanju PIC-a bude transformisan OHR?

INCKO: Mislim da bi oni mogli da prihvate neku predodluku. Da li će konačna odluka biti u junu ili oktobru, ne mogu da kažem.

NN: Od čega to zavisi?

INCKO: Recimo od pet ciljeva koje smo već naveli. Prije svega od raspodjele imovine. Ako bude taj zakon prihvaćen, to će sigurno ubrzati odluku.

NN: A ako ne bude ni do oktobra, ili još kasnije?

INCKO: Ne znam. Onda su tu izbori, a to je opet situacija koja nije baš povoljna.

NN: Želite li nešto da poručite građanima BiH?

INCKO: Da budu kritični, i da vole svoju zemlju. Želio bih da svi talenti, a za mene je BiH rudnik talenata, ostanu ovdje i realizuju ovdje svoje talente, u korist zemlje i u svoju korist. A ne samo u korist Njemačke i Austrije, gdje ima puno ljudi iz BiH koji su tamo uspješni i tamo plaćaju poreze i kirije, školuju svoju djecu. Mislim da bi ti talenti mogli da se iskoriste za ovu zemlju.
Kako se to može prevazići?
INCKO: Napadi nisu korisni sa bilo koje strane. Svako treba da gleda svoju avliju i šta radi u svom dvorištu. Međutim, mislim da je zaista situacija u FBiH ozbiljnija, pošto je tamo i administracija mnogo skuplja. Tamo ima veliki broj vlada i ogroman broj invalida i vojnih veterana. Čuo sam podatak oko 140.000, a to je veoma skupo. Dok je tamo bio dobar ekonomski razvoj, sa 9 odsto, 11 odsto i više, godišnjeg rasta BDP-a, onda to nije bilo tako oštro pitanje. Sada je situacija drugačija i sigurno će MMF, koji je trenutno u BiH, u FBiH postaviti neke uslove oko tih pitanja. Po mom mišljenju, rješenje bi bilo u šest područja koja sam već nabrojao i kada bi se gradile ceste, elektrane, svi bi bili zaposleni, novac bi kružio po zemlji i na kraju još bi mogli izvoziti struju i uzeti cestarinu na autoputevima.

nezavisne.ba