BiH nije uradila zadaću iz Brisela, na začelju po EU integracijama

Čelnici 27 država članica Evropske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će danas video konferenciju na kojoj će još jednom potvrditi evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Evrope.

Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. maja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30.

Sastankom će predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a.

Osim Michela i von der Leyen, evropske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Vijeća za regionalnu saradnju.

Uz čelnike 27 država članica EU-a, učestvovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Šef Delegacije EU Sattler: Prekinite blokade i iskoristite priliku za napredak

Komentirajući blokadu vlasti u BiH i odluku vlasti RS da ne poštuju odluku Ustavnoga suda BiH, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler kazao je za Večernji list kako je Ustavni sud temelj sektora pravosuđa te da su odluke jednog takvog suda konačne i obvezujuće.

Na virtualnom sastanku učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju u kojoj će još jednom biti potvrđena evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

"Evropska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru", kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Dok učesnici konferencije budu govorili, sjedit će ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori. Prema diplomatskim izvorima, to je učinjeno na zahtjev Španije, koja ne želi učestvovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne se na navode ni imena država zapadnog Balkana niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori "zapadnobalkanskim partnerima". U tekstu se također nigdje ne spominje ni izrazi proširenje, članstvo, integracije. S obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše je što se moglo dogovoriti u ovom trenutku, navodi jedan diplomatski izvor.

Trenutno pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, prije nešto više od mjesec dana Vijeće EU-a je odlučilo otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nemaju datum kada će se održati prva konferencija o pristupanju.

Bosna i Hercegovina je 2016. podnijela zahtjev za članstvo, a Evropska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadaća koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Nakon BiH Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.

Prvotno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi privredni i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti privredni rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU-u. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa.

"Nakon što iziđemo iz mjera za suzbijanju pandemije COVID-19, uslijedit će nova faza tijesne suradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize. Na temelju Komunikacije od 29. travnja, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju čiji je cilj jačanje privrede uz poboljšanje njihove konkurentnosti...Ulaganja su od najveće važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i za podršku nužnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu te za uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji", kaže se u nacrtu deklaracije.

Dodaje se da bi se zapadni Balkan trebao pretvoriti u funkcionalna tržišne ekonomije, koja su sposobna uvezati se s jedinstvenim europskim tržištem.

U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformiranja i ostalih hibridnih aktivnost, posebno iz trećih država koje pokušavaju potkopati evropsku perspektivu regije.

Također se navodi da "sprječavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući financiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika zahtijeva posebnu pažnju".

EU ponavlja poziv zapadnobalkanskim partnerima da "napreduju prema punoj usklađenosti s vanjskopolitičkim pozicijama EU-a, posebno tamo gdje su u pitanju zajednički interesi, te da djeluju u skladu s tim". 

Johann Sattler: Predugo ova zemlja ne pokazuje volju!

Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler objavio je novi blog „Promjena nikada nije jednostavna, ali jeste nužna" u kojem se referira na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine. Blog prenosimo u cijelosti: „Kad ima volje, ljudi mogu postići gotovo sve.

EU je spreman aktivno podržati napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njezinih posljedica na društvo i ekonomiju.

Evropska komisija je prošle je sedmice najavila financijsku podršku u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana.

Paket financijske podrške EU-a premašuje 3,3 milijarde eura i uključuje preraspodjelu sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u iznosu od 38 miliona eura za hitnu podršku zdravstvenom sektoru, posebno dostavom osnovne medicinske opreme za spašavanje života, kao što su osobna zaštitna oprema, maske i respiratori.

Zatim 389 miliona eura za potrebe društvenog i ekonomskog oporavka i paket za ponovno pokretanje ekonomije u vrijednosti od 455 miliona eura u bliskoj saradnji s međunarodnim financijskim institucijama. Uključuje i prijedlog makrofinancijske pomoći u iznosu od 750 miliona eura i paket pomoći Evropske investicijske banke od 1,7 milijardi eura.

"Činjenica da ta podrška i saradnja daleko nadilazi sve što je što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU također priznaje dragocjenu podršku koju je zapadni Balkan pružio tokom pandemije svojim susjedima i prema EU. To odražava solidarnost i uzajamnu podršku na kojoj se temelji EU. Ta saradnja i koordinacija trebali bi se nastaviti u budućnosti, među ostalim tokom faze izlaska i oporavka", kaže se u nacrtu deklaracije.