Zagreb: Obilježeno 29 godina od zločina HVO-a u Ahmićima

Povodom 29. godišnjice masakra u Ahmićima, na Trgu bana Josipa Jelačića petnaest pripadnika civilnih udruženja organizirali su u podne protestno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića, pri čemu su pozvali predstavnike hrvatskog državnog vrha da se javno ispričaju za najveći pojedinačni ratni zločin, koji je počinjen od hrvatske strane u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u BiH.

Mirno stajanje na Trgu bana Jelačića na 29. godišnjicu zločina počinjenog u Ahmićima pokraj Viteza organizirale su udruge: Centar za žene žrtve rata ROSA Zagreb, Centar za građansku hrabrost Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo te Ženska mreža Hrvatske.

Petnaestak aktivista razvili su crne transparente na kojima je bijelim slovima stajalo: Ahmići – 16.04.1993., Isprika Milanovića i Plenkovića, Ne u naše ime, Nacionalizam ubija.

Trending

Predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine u prvoj posjeti Egiptu nakon četrnaest godina

Zločin u Ahmićima počinjen je 16. aprila 1993. godine i predstavlja najveći pojedinačni ratni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini, u kojem je ubijeno 116 osoba, od kojih su 32 bile žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina, izjavila je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata ROSA Zagreb.

"Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju ustanovio je i presudio da su zločini u ovom srednjebosanskom mjestu bili zločin protiv čovječnosti te da je Hrvatska ostvarivala cjelokupnu kontrolu nad HVO-om u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ovaj i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj, nego u zemljama naše regije”, izjavila je Nela Pamuković.

Regionalna saradnja, poštovanje i solidarnost mogući su jedino ako se iskreno i odgovorno suočavamo s prošlošću, a državne dužnosnike na to obvezuju i međunarodni standardi ljudskih prava te temeljne vrijednosti na kojima počiva ova država, izjavila je Ana Gvozdić, članica Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Zagreb.

"Aktualno političko vodstvo Hrvatske ne iskazuje poniznost, iskrenost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina koji su počinjeni u naše ime na području Bosne i Hercegovine. Ratni zločini se sustavno umanjuju, negiraju i relativiziraju, što ne predstavlja dobar put za hrvatsko društvo.

Zahtijevamo javnu ispriku u ime Republike Hrvatske od predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kako bi se građane i društvo ohrabrilo da se suoče s masovnim kršenjima ljudskih prava, priznaju da su se ratni zločini dogodili i da su prouzrokovali neizmjernu štetu žrtvama.

Krivnja za zločine je individualna, no naša je kolektivna odgovornost da o zločinima javno govorimo i prokazujemo političko rukovodstvo koje ne želi priznati istinu o ratnim zločinima koji su se dogodili”, izjavila je Ana Gvozdić.

U zajedničkom saopćenju kojega su objavile ove udruge ističe se kako je jedan od zapovjednika ove akcije i jedan od vodećih političara u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora.

Danas u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održava se i okrugli stol “29 godina od ratnih zločina u Ahmićima” na kojem će govoriti Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a iz Sarajeva, Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Jerko Bakotin, novinar Novosti te Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg lista.