U bolnici u Mostaru najmlađi pacijent sa srčanim udarom imao 22 godine

Sve češće čujemo da osobe mlađe životne dobi dožive epizode srčanih udara, a o ovoj temi govorio je dr. Ivan Tomić, kardiolog u SKB Mostar.

Koronarna bolest, odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti ljudi diljem svijeta.

Infarkt miokarda nekada je pogađao osobe starije od 45 godina. Danas se s infarktom sve češće suočavaju mlade osobe između 25 i 35 godina, kaže dr. Tomić za Večernji list.

Trending

Uživo iz Zagreba s utakmice kvalifikacija za Eurobasket: Hrvatska - Bosna i Hercegovina 67:60

21.11.21. 18:53

Doktorica otkriva zašto ljudi nakon koronavirusa naglo umiru od infarkta

Prema njegovim riječima, kada je riječ o mladim osobama, infarkt srca uvijek je iznenađenje, podmukao je i najčešće se dogodi bez prethodnih upozorenja. U rizičnoj skupini su oni mladi ljudi koji imaju genetsku predispoziciju, gdje je već netko u obitelji doživio srčani udar, moždani udar ili je član obitelji kardiovaskularni bolesnik. Bolest je češća kod muškaraca, dok se kod žena javlja trostruko češće nakon menopauze zbog smanjenog utjecaja spolnog hormona estrogena.

Život mladih ljudi danas je drugačiji nego nekada, tu bih posebno izdvojio veliku izloženost stresu, nepravilnoj prehrani, ignoriranje kroničnog umora, povišenog krvnog tlaka i nedostatka vremena te interesa da se naprave određene pretrage kako bi se isključila mogućnost srčanog udara, kaže za Večernji list dr. Tomić i dodaje da je najmlađi bolesnik kome su radili koronarografiju zbog srčanog udara imao 22 godine.

Prema riječima dr. Tomića, ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a vrlo često se pripisuju nečem drugom, kao što je umor, bolovi u mišićima, “pokvareni želudac”.

Bol ili nelagoda u prsima koja se može širiti u ruke, vrat, čeljust, trbuh klasični su simptomi srčanog udara. Često osobe koje imaju šećernu bolest, strastveni pušači, osobe starije životne dobi nemaju nikakvih tegoba ili minimalne tegobe, a dožive srčani udar. Otežano disanje može biti simptom srčanog udara.

Osjećaj mučnine, znojenja, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar i, nažalost, često se pripisuju nekoj drugoj dijagnozi. Ubrzani ili nepravilni puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara. Izuzetno je važno znati prepoznati simptome koji upućuju na probleme sa srcem prije nego što je prekasno, ističe dr. Tomić.