Sva djeca u BiH imaju prava na porodični život

Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH nema direktno zaprimljenih predmeta koji se odnose na statusna pitanja djece koja su rođena u građanskom, ali i vjerskom braku između državljanki BiH i stranaca afro-azijskog porijekla.

Međutim, institucija ombudsmana se prava djece iz ovih brakova dotiče kroz predmete koji su otvoreni po žalbama osoba afro-azijskog porijekla vezanim za njihova statusna pitanja kao što su državljanstvo ili boravište, izjavila je Srni Almedina Karić, savjetnik za odnose sa javnošću ombudsmana BiH.

Prema njenim riječima, sva ova pitanja indirektno podižu pitanje prava na porodični život koji je garantovan članom 8. Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, a koja u BiH ima prioritet u primjeni nad domaćim zakonodavstvom.

"Pravo na porodični život podrazumijeva i život roditelja sa djecom, kao i redovne kontakte, ali i osiguravanje prava djeci na zdravstveno osiguranje, obrazovanje, ekonomsko zbrinjavanje i što je prvenstveno uloga roditelja", podsjeća Karićeva.

Potresna reportaža koju je objavio londonski list "AlShark Al Awsat/" skrenuo je pažnju medija u BiH na problem hiljada dječaka i djevojčica iz BiH koji su rođeni tokom rata u brakovima domaćih muslimanki sa islamskim dobrovoljcima koji već godinama bezuspješno tragaju za svojim očevima iz arapskih zemalja.

Ombudsman Jasminka Džumhur je u podnesku koji je dostavljen UN komitet za zaštitu prava svih radnika migranata i njihovih porodica ukazala na nesrazmjer boravišta radnika migranata u pojedinim dijelovima BiH.

Prema ovom izvještaju, 2008. godine u BiH je izdato 1779 boravišnih statusa baziranih na izdatim radnim dozvolama, od čega 1650 u Federaciji BiH, a samo 129 u Republici Srpskoj i distriktu Brčko.

Ombudsman je upozorio na još jednu specifičnost BiH koja se odnosi na naturalizovane državljane, prije svega afro-azijskog porijekla, koji su se dobijanjem državljanstva opredijelili za život u BiH i stupili u određene porodične i poslovne odnose, a nakon toga im je revizijom državljanstva u značajnom broju oduzeto državljanstvo, uskraćen boravak i donesena odluka o protjerivanju, ili im je ponovo utvrđen status stranca.

Ombudsman ocjenjuje da je sudska zaštita ovim osobama osigurana, ali da nije efikasna jer postupci traju dugo, a ima elemenata i povrede prava na javnu raspravu jer im nije omogućeno da lično ispitaju navode iz prijave na osnovu koje je im je uskraćeno boravište.

U izvještaju komitetu UN ombudsmen ukazuje na probleme koje imaju stranci koji se nalaze pod nadzorom u Imigracionom centru jer nemaju odvojen smještaj na bazi pola, starosti i porodične situacije, nemaju prostor za intimne kontakte ni za obavljanje vjerskih obreda.

srna/radiosarajevo.ba