Šušnica: Ovo je početak izlaska iz ustavnopravnog sistema BiH i uvod u nasilnu pobunu

Ovo je početak izlaska iz ustavnopravnog sistema Bosne i Hercegovine (BiH), kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba kulturolog, diplomirani pravnik i publicista, odličan je poznavatelj političke scene naše zemlje, te sigurnosnih pitanja, Srđan Šušnica.

Šušnica je to kazao nakon tzv. ukaza predsjednice bh. entiteta RS Željke Cvijanović kojima na prostoru bh. entiteta RS derogira izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je u formi odluke donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a kojima se, između ostalog, krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

Podsjetimo, bivši visoki predstavnik je pred kraj mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se uvodi krivična odgovornost za negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.

Trending

Sumnjiče se za organizovani kriminal: Danas suđenje u predmetu Delimustafić i drugi

Također, bez mnogo reakcija u bh. javnosti i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da je će "proglasiti ništavnim zakone o Sudu i Tužilaštvu" na prostoru bh. entiteta RS.

"Odbacićemo njihove aktivnosti i zabraniti njihove aktivnosti na prostoru RS-a. To ćemo učiniti i sa SIPA i sa Obavještajnom agencijom", rekao je Dodik.

Udar na ustavni poredak

Promovirajući program koji se zove "Samostalna Srpska u okviru dejtonske BiH", najavio je da će do kraja mjeseca zakazati sjednicu Glavnog odbora SNSD koja će biti održana na Palama, čime na simboličan način potvrđuje da nastavlja put ratnog zločinca Radovana Karadžića.

"Početak važenja zakona kojim niži nivo vlasti na svom području derogira i proglašava apsolutno ništavnim zakon državnog najvišeg nivoa vlasti, i to bez ikakvog ovlašćenja, ili Ustavom predviđene procedure za to, je udar na ustavni poredak... To je donošenje zakona izvan pravnog sistema BiH kojim se raskidaju pravne veze sa ustavnopravnim sistemom BiH po tom konkretnom pitanju. Poslije ovog mogu uslijediti i drugi zakoni kojima se raskidaju ustavnopravne veze sa BiH...", upozorava Šušnica.

Prema njegovim riječima, ovaj čin je "generalna metodološka i svaka druga proba" za usvajanje zakona i odluka kojim će režim u RS-u, kako je i najavljivano, pokušati usvajati zakone o vojsci, porezima, pravosuđu koji bi, kao i ovaj, bili doneseni potpuno protivno Ustavu BiH.

"Ovo još nije nasilna pobuna protiv ustavnog poretka, a ona će nastupiti kada neko iz RS-a bude nasiljem htio spriječiti državne organe da legalnim putem restauriraju pravni poredak BiH na cijeloj njezinoj teritoriji, uključujući i entitet RS. Bilo da ta restauracija bude išla u pravcu provođenja važećih državnih zakona BiH ili u pravcu sprječavanja preuzimanja novih pravnih ili faktičkih akata koji se mogu okvalifikovati kao najteža krivična dijela", kaže Šušnica, te nastavlja:

"Na primjer, do pobune može doći ako neko bude nasiljem sprječavao provođenje Zakona o zabrani negiranja genocida i krivično procesuiranje osumnjičenih po tom zakonu. Ili ako neko bude sprječavao da državni organi možda sutra krivično procesuiraju i uhapse odgovorne za donošenje ovog zakona. Reakcije međunarodnih faktora u BiH bi trebale biti brze i efektnije na ove eskalacije. A Ustavni sud BiH i Tužilastvo BiH su prve institucije koje trebaju stati u zaštitu Ustava i pravnog poretka BiH. Ako one ne urade svoj posao, ovo sve može eskalirati ka neželjenim scenarijima".

Uloga Rusije i Srbije 

Nadalje, kaže da je ovo za sada usvajanje zakona čiju protivustavnost tek treba dokazati na Ustavnom sudu, s obzirom da, nažalost, nema jasne definicije i procedure za tako nešto u mandatu parlamenta. 

Odličan je poznavatelj ruske politike, njezinog malignog utjecaja u Bosni i Hercegovini i regiji, također, upozorava i na djelovanje zvaničnog Beograda i Rusije u ovom slučaju.

"Ovo jeste taktika podizanja tenzija i eskalacija koju Dodik i zvanični Beograd sve više i otvorenije igraju u tandemu i uz svestranu podršku zvanične Moskve. Očigledno je da i Dodik i zvanični Beograd imaju ogroman apetit za rizikom i da su im ruska podrška, međunarodne političke okolnosti i novi vojni arsenal Srbije podigli nivo samopouzdanja i smjelosti", zaključuje Šušnica.