Sramno: Zašto je grob posljednjeg bosanskog kralja zapušten i napušten?
Proteklih dana javnosti se ponovo pojavila fotografija groba posljednjeg bosanskog kralja Stejpana Tomaševića koja je i zapušten i napušten, te, nažalost, uopće ne daje utisak poštovanja značajne ličnosti bosanske historije.
Piše: Faruk Vele
Fotografiju je na društvenim mrežama ovih dana objavio reisu-l-ulema (1993.-2012.) dr.
Mustafa ef. Cerić, nazivajući stanje ovog lokaliteta "nacionalnom sramotom".
Goran Vinčić za Radiosarajevo.ba: Ljudima je dosta politike. Ideja mog stand-upa nije da pametujem
“Bio je kralj, što znači da smo imali bosansku kraljevinu i državu. Jesmo li kao nacija dorasli te historijske činjenice?”, napisao je Cerić.
Sramotan odnos države
Prof. Imamović: Evropska izdaja Bosne i smrt posljednjeg bosanskog kralja
Tim povodom razgovarali smo sa dr. Amirom Klikom, poznatim bosanskohercegovačkim historičarom, inače Jajčaninom i odličnim poznavateljem stanja spomeničke baštine tog kraja.
"Fizički izgled lokacije Kraljev grob, nadomak Jajca – a koje se u bosanskohercegovačkoj javnosti s pravom prepoznaje i naziva sramotnim – zapravo je, manje-više, autentični izgled koji traje nekoliko stoljeća. Krajem 19. stoljeća autentični izgled lokacije narušen je arheološkim radovima, kojom prilikom su nadgrobne ploče pomjerene, prvi put nakon ukopa kralja“, priča nam Kliko.
No, tu se nije stalo. U drugoj polovici 20. stoljeća, od ranije postojeći makadamski
put, preko lokacije, je proširen, što je bila njena druga devastacija.
"Treća devastacija, koja se može vidjeti na fotografiji objavljenoj na društvenim mrežama, nastala je prije dvije godine prilikom novih arheoloških iskopavanja. Arheolozi nakon svojih radova nisu sanirali teren, odnosno lokaciju doveli u stanje u kojem je bila prije njihovih radova. Ipak, to nije šteta koja se ne može otkloniti uz malo fizičkog rada i vjerujem da će ubrzo biti otklonjenja“, ističe Kliko.
On se u potpunosti slaže da je izgled Kraljevog groba sramotan, ali „mnogo je sramotniji odnos državnih institucija prema toj lokaciji, koja simbolizira državnost Bosne“.
"Zapravo, taj sramotan odnos fizički se manifestira izgledom lokacije“, naglašava naš sagovornik.
Ubijanje simbola države
Podsjeća kako je prva nezavisna bosanska država nastala je i postojala u Srednjem vijeku. Prestala je postojati s njenim osvajanjem od strane Osmanskog carstva 1463. godine.
"Osmanski sultan nije naredio pogubljenje bosanskog kralja, Stjepana Tomaševića, iz razloga svoje lične mržnje prema njemu, nego zbog toga što je kralj bio najsnažniji simbol bosanske države. Ubistvom kralja, možemo reći, uništena je i zatrta prva nezavisna bosanska država, Kraljevstvo Bosna. Kraljev grob je, zapravo, i grob srednjovjekovne bosanske države. Ipak, on je simbol i njene obnove nakon gotovo pola milenijuma tuđinskih vlasti“, kazuje dr. Kliko.
Svima je, naravno, poznato da je na političkom zasjedanju bosanskohercegovačkih antifašista, održanom u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943, donesena odluka kojom je utvrđeno da će Bosna i Hercegovina biti ravnopravna „zemlja“, odnosno republika s ostalim „zemljama“ buduće jugoslavenske državne zajednice.
Dan kada je pogubljen posljednji bosanski kralj
Kliko naglašava da taj čin, iz sadašnje situacije, možemo smatrati obnovom bosanskohercegovačke državnosti.
"On je, pola stoljeća kasnije, postao temelj i obnove bosanskohercegovačke nezavisnosti, kada je međunarodna zajednica dala preporuke i upute republičkom rukovodstvu da pokrene proces proglašenja državne nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući političkim odlukama bosanskohercegovačkih antifašista, s njihovog zasjedanja u Mrkonjić Gradu, put Bosne i Hercegovine u državnu nezavisnost potpuno je legalan i legitiman, što je potvrdila cjelokupna međunarodna zajednica, koja je dala svoje smjernice u njenom ostvarivanju“, napominje Kliko.
Jajce – mjesto nestanka i obnove Bosne
Kako veli, od strane tadašnjeg republičkog rukovodstva one su u potpunosti ispoštovane i već tri desetljeća Bosna i Hercegovina uživa, unutar međunarodne zajednice, status nezavisne države.
"Ipak, odluke antifašista iz Mrkonjić Grada ne bi značile ništa, a da nisu prihvaćene i
podržane od strane svih jugoslavenskih antifašista na njihovom političkom zajedanju u Jajcu 29. novembra 1943. godine. Na taj način, Jajce je postalo mjesto u kojem je uništena i sahranjena prva bosanska država, ali i obnovljena nakon gotovo pola milenijuma. Kraljev grob kod Jajca, objekat u kojem je održano političko zasjedanje bosanskohercegovačkih antifašista u Mrkonjić Gradu i Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu moraju se, od strane bosanskohercegovačkih političara i javnosti, tretirati kao „sveta mjesta“ bosanskohercegovačke državnosti“, poručuje ovaj historičar.
Simbol državnosti
Tek, kaže, kada tako budu prihvaćena, izgled Kraljevog groba neće se moći opisivati kao sramotan, „jer će biti uređen kako i priliči jednoj modernoj državi, koja poštuje svoje korijene i prošlost“.
"Stjepan Tomašević je bosanski kralj, vladar Bosanskog kraljevstva, najsnažniji i najvažniji simbol bosanske države i pogubljen je samo radi toga. Ni zbog jednog drugog razloga. Sve dok je bio živ, za Osmanlije je predstvaljao opasnost moguće obnove Kraljevstva. Njegovim pogubljenjem Osmanlije su htjele pokazati bosanskom stanovništvu ko je novi gospodar i ubiti mu nadu da će obnoviti svoje Kraljevstvo pod jedinom bosanskom dinastijom, Kotromanićima“, kazao je Kliko, te dodao:
"Ako su Osmanlije prepoznavale državnu simboliku bosanskog kralja, a jesu, moramo je biti i mi svjesni, odnosno prema bosanskim kraljevima odnositi se kao prema simbolima države i njene nezavisnosti. Zapuštenost Kraljevog groba za vrijeme vladavine drugih država prostorom današnje Bosne i Hercegovine je razumljiva, ali nije shvatljiva u ovo doba kada ponovo i potpuno uživamo vlastitu državnost i nezavisnost naše domovine. Stjepan Tomašević nije bio osmanski sultan, ni austrijski ćesar, niti jugoslavenski kralj da bi te države pridavale važnost njegovom posljednjem
počivalištu. Ali jeste bio posljednji vladar prve nezavisne bosanske države, te se lokaciji
na kojoj je bio sahranjem, mora priznati državni značaj i prema njoj se odnositi s poštovanjem“.
Značaj Kraljevog groba
To poštovanje se, nastavlja Kliko, mora iskazivati, prvo dostojnim uređenjem lokacije.
"A potom i njenog redovnog obilaska od strane svih nivoa državnih vlasti povodom značajnih praznika kojima se odaje počast državi Bosni i Hercegovini. Dugi niz godina pokušavam animirati različite razine vlasti u vezi s uređenjem i obilaskom Kraljevog groba. Počeo sam s lokalnim nivoom i, nažalost, nisam naišao na potrebno razumijevanje. Shvatam da je politička i ekonomska situacija u Jajcu zadnjih destljeća složena i teška, te je bilo važnijih problema za rješavanje. Međutim, ona nije potpuno zadovoljavajuće opravdanje potpunog zanemarivanja Kraljevog groba i ignorantskog
odnosa prema njemu. Nije kasno da se on promijeni. Ne treba sav teret stavljati na pleća lokalne vlasti“, upozorio je.
Kako je unaprijed rečeno, Kraljev grob je mjesto od državnog značaja i brigu o njemu mora preuzeti država Bosna i Hercegovina, a ne opština Jajce.
"Na najvišem nivou državne vlasti, kod člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodina Željka Komšića, naišao sam na puno razumijevanje. Bez posebnih mojih objašnjenja i uvjeravanja, gospodin Komšić sa svojim saradnicima, je prepoznao državnu važnost Kraljevog groba i zvanično ga posjetio početkom juna 2021. godine. Tom prilikom doveo je i počasni vod Oružanih snaga, položio je, kao predsjednik države, cvijeće i održao govor u kojem je naglasio značaj Kraljevog groba, kao važnog simbola države Bosne i Hercegovine“, zaključio je Kliko u razgovoru za portal
Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
