Špirić: BiH sama neće moći odgovoriti ekonomskoj krizi

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Nikola Špirić, u obraćanju na Konferenciji o svjetskoj ekonomskoj krizi, koja se održava u UN-u, iskazao je zabrinutost zbog odsustva regionalne, evropske i globalne dimenzije u rješavanju problema globalne ekonomske krize.

''Siguran sam da BiH, kao ni bilo koja druga država pojedinačno, sama neće moći odgovoriti izazovima koje sa sobom nosi ekonomska kriza, zbog čega sam pokrenuo inicijativu prema Sekretarijatu Regionalnog Centra za saradnju, koji je smješten u Sarajevu, za formiranje Investicione banke Јugoistočne Evrope'', rekao je Špirić.

Prema njegovim riječima, BiH je mala zemlja sa ekonomijom u tranziciji, koja je u poratnom periodu ostvarila stabilan i znatan rast bruto-društvenog proizvoda.

''Naš bankarski sistem još uvijek nije apsorbovao toksičnu aktivu, naš spoljni dug je relativno nizak, a s druge strane, globalna kriza je doprinijela padu izvoza i porastu stope nezaposlenosti'', naveo je Špirić.

Pored toga, dodao je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, pad priliva doznaka iz dijaspore i manje direktne strane investicije dodatno će uticati na ekonomsko ostvarenje BiH u ovoj godini.

''Bez globalnog oporavka, veoma je teško ili nemoguće unaprijediti ove ekonomske pokazatelje'', upozorio je Špirić.

On smatra da UN treba da budu najznačajniji forum za rješavanje svih globalnih problema, poput ovih koji imaju toliki uticaj na svijet.

''Ne postoji bolje mjesto na kojem bi sve zemlje, male i velike, razvijene i u razvoju, bogate i siromašne, mogle rješavati svoje bojazni, razmjenjivati najbolje prakse i pouke i iznalaziti najbolja rješenja'', rekao je Špirić.

On je ocijenio da se svjetska ekonomija 21. vijeka razlikuje od one koju smo imali prije svega nekoliko decenija.

''Brzina kojom se dešavaju promjene raste eksponencijalno, mnoga dešavanja imaju gotovo trenutan uticaj na naše ekonomije, mnogi igrači na tržištu, države, preduzeća, čak i pojedinci posjeduju ogromne rezerve koje mogu diktirati vrijednost različitih valuta, roba, hartija od vrijednosti, akcija...'', pojasnio je Špirić.

Istovremeno, on je konstatovao da nikada nije bilo više mogućnosti za spekulacije i ostvarivanje profita koje mogu dovesti do ozbiljnog pada čak i najmoćnijih ekonomija u svijetu.

''Ne postoji veći izazov po globalni mir i stabilnosti kao što je trenutna finansijska i ekonomska kriza i ako propustimo priliku da se ovim pitanjem pozabavimo urgentno i odlučno mogla bi imati nesagledive posljedice'' upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

On je dodao da bi se veoma lako moglo desiti da se bez brzog djelovanja ova kriza pretvori u socijalnu i političku krizu današnjice.

Špirić smatra da nije potrebno ishitreno rješenje, mjere koje bi krizu riješile samo površinski u kratkoročnom periodu, gdje bi osnovni uzroci, doslovno rečeno, ostali netaknuti, jer bi takav pristup doveo do nove, čak i gore krize i to veoma brzo.

''Potrebna nam je sveobuhvatna analiza kako bismo dijagnostikovali uzroke neravnoteža koje su pokrenule krizu i konačno, kako bismo došli do mehanizama koji su dovoljno efektivni da bi se uspostavio sistem ranog upozoravanja, na osnovu kojeg će svijet reagovati žustro i adekvatno, kao i odgovarajućeg instrumenta kojim bi se moglo adekvatno intervenisati na tržištu'', rekao je Špirić u UN.

On je poručio u New Yorku da protekcionizam nije odgovor, jer bi se time globalno samo pogoršala ekonomska situacija i ostvario negativan uticaj na međunarodne odnose uopšte.

rtrs.tv/radiosarajevo.ba