Skoro 700 godina zatvora i tri doživotne kazne za Srebrenicu

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH osudivši ukupno 24 osobe, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, srbijansko pravosuđe osudilo je pet osoba za zločine u Srebrenici, dok su u Hrvatskoj osuđena dvojica bivših pripadnika “Škorpiona”.

U proteklih 12 mjeseci nije izrečena nijedna nova pravosnažna presuda za genocid ili zločine u Srebrenici, ali je Haški tribunal donio dvije prvostepene odluke kojima je prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću izrečena zatvorska kazna u trajanju 40 godina za genocid i druge zločine, dok je nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić dobio doživotnu kaznu.

Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Tribunal je utvrdio da je imao “genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe”. Dokaz za Mladićevu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, rekao je sudija Alphons Orie.

Snage vojske i policije Republike Srpske su u julu 1995. godine izvršile napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, utvrđeno je presudama Haškog tribunala i Suda BiH, nakon čega je preko 7.000 muškaraca i dječaka ubijeno, a preko 40.000 žena, djece i starijih protjerano.

Prva presuda kojom je utvrđen genocid u Srebrenici bila je ona izrečena Radislavu Krstiću, kada je Tribunal zaključio da je zločin planiran s vrha, a najodgovorniji su članovi Glavnog štaba VRS-a.

“Vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit će žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da počine jedan tako jeziv čin”, kazao je Theodor Meron na izricanju presude Krstiću.

Glavni štab kao “organizator zločina”

Kada je u pitanju vojni aspekt presuda za Srebrenicu, najviše je osuđenih iz Glavnog štaba VRS-a i Zvorničke brigade, a kada su u pitanju policijske snage, najveći broj je bivših pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići i Centra za obuku “Jahorina” Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Doživotne kazne zatvora za genocid su u Haškom tribunalu izrečene načelniku uprave za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a Ljubiši Beari i načelniku Sektora za obavještajno-sigurnosne poslove Zdravku Tolimiru.

Beara je prošle godine preminuo tokom izdržavanja kazne u zatvoru u Njemačkoj, a Tolimir godinu prije njega, u trenutku kada je čekao upućivanje na izdržavanje.

Bivšem načelniku uprave za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba Radivoju Miletiću je izrečena zatvorska kazna u trajanju 18 godina, dok je član Glavnog štaba VRS-a Milan Gvero osuđen na pet godina, ali je umro dok se nalazio na privremenoj slobodi.

“Za čuvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana angažovane su jedinice VRS-a, uključujući pripadnike Zvorničke brigade te Desetog diverzantskog odreda. Učešće tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a učešće Diverzantskog odreda pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umiješan Glavni štab VRS-a”, stoji u presudi Krstiću.

Pri Glavnom štabu VRS-a je djelovao 10. diverzantski odred, čijih je šest nekadašnjih pripadnika osuđeno zbog pogubljenja na ekonomiji “Branjevo”, u blizini zvorničkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 muškaraca, od kojih su neki imali poveze na očima i rukama, a koji su prethodno dovezeni autobusima iz škole u ovom mjestu.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je u Haškom tribunalu priznao krivicu zbog učešća u ubistvima zarobljenih muškaraca i dječaka te je osuđen na pet godina, dok je Marko Boškić priznao krivnju te je u Sudu BiH, po sklopljenom sporazumu, osuđen na deset godina zatvora.

Na dugotrajne kazne zatvora su osuđeni Franc Kos, koji je dobio 35 godina, Stanko Kojić 32 i Zoran Goronja 30 godina, dok je Vlastimiru Golijaninu izrečeno 15 godina zatvora. Kosu, bivšem komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda, izrečena je do sada najveća kazna u Državnom sudu zbog zločina u Srebrenici.

“Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena”, rekao je Kos tokom svjedočenja.

Srbija je donijela dvije presude za zločine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon što je s bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovićem zaključen sporazum o priznavanju krivice kojim je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.

Drugom presudom su četvorica nekadašnjih pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – osuđeni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreničana počinjena oko Trnova.

U Hrvatskoj su također bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović zbog zločina kod Trnova osuđeni na po 15 godina zatvora.

Šest presuda za Zvorničku brigadu

Do sada je osuđeno šest nekadašnjih činovnika Zvorničke brigade VRS-a. Najveća kazna, od 35 godina, za pomaganje u genocidu je dosuđena načelniku bezbjednosti u brigadi Dragi Nikoliću, dok je zamjenik komandanta Dragan Obrenović osuđen na 17 godina nakon priznanja krivnje.

“Kriv sam i za ono što nisam učinio, što nisam pokušao zaštititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tadašnje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje šta sam mogao da učinim a šta nisam učinio. Hiljade nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća opšta. Dio odgovornosti za to snosim i ja”, kazao je Obrenović.

Bivši komandant Zvorničke brigade Vinko Pandurević je osuđen na 13 godina zatvora zato što nije spriječio i kaznio svoje podređene koji su učestvovali u zločinima počinjenim u Srebrenici, a načelnik inžinjerije u brigadi Dragan Jokić je dobio devet godina.

Pomoćnik načelnika za bezbjednost Milorad Trbić je zbog genocida osuđen na 20 godina, nakon što je Sud BiH zaključio da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i operacijama hvatanja, zatvaranja i “pogubljavanja po prijekom postupku”, te potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

Trbić je prva osoba koju je Državni sud osudio zbog genocida, dok je Slavko Perić, pomoćnik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade VRS-a, dobio 11 godina zatvora za pomaganje u genocidu.

Veza između Glavnog štaba VRS-a i policijskih jedinica na terenu u Srebrenici, prema presudama u Haagu, bio je Ljubiša Borovčanin, koji je od 10. jula 1995. bio komandant združenih snaga jedinica policije i koji je u Haagu osuđen na 17 godina zatvora.

Masovna ubistva Srebreničana nakon 11. jula su vršena u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici, za šta je osuđeno ukupno devet nekadašnjih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, od kojih su većina bivši pripadnici Trećeg voda Skelani ove jedinice.

Tako su po 20 godina zatvora dobili Željko Ivanović, Brano Džinić i Radomir Vuković, a ista kazna je izrečena komandiru Trećeg voda Skelani Milenku Trifunoviću te nekadašnjim pripadnicima tog voda Slobodanu Jakovljeviću, Branislavu Medanu, Aleksandru Radovanoviću i Petru Mitroviću.

Pripadnici Drugog odreda Šekovići učestvovali su u zarobljavanju velikog broja Srebreničana, koji su sprovedeni u skladište Zemljoradničke zadruge Kravica, gdje su ubijeni.

U presudama je također navedeno da su Trifunović, Radovanović i Mitrović iz automatskih pušaka pucali u zarobljene, Džinić i Vuković su na njih bacali ručne bombe, a Jakovljević, Medan i Ivanović su čuvali stražu kako bi spriječili bjekstvo zarobljenika kroz prozore skladišta, u čemu im se, nakon što je ispalio hice, pridružio i Mitrović.

“Ivanović je, čuvajući stražu, onemogućavao bijeg zarobljenika sa stražnje strane skladišta kroz prozor, dok su drugi pripadnici Odreda pucali u njih”, stoji u presudi Suda BiH.

Osuđeni svjesni cilja da se istrijebe Bošnjaci

Za Vukovića je Sud u obrazlaganju odluke utvrdio da je bio svjestan cilja da se istrijebi stanovništvo.

“Tokom predaje bio je svjestan da nema plana za zbrinjavanje zarobljenih i vidio je da im se oduzimaju lični dokumenti. Sve okolnosti pokazivale su da je cilj bio lišiti ih života”, rečeno je u obrazloženju presude Vukoviću.

Jedini bivši pripadnik Drugog odreda Šekovići koji je sporazumom priznao krivicu da je učestvovao u pretresanju bošnjačkih sela u Srebrenici, zarobljavanju i spovođenju muškaraca do magacina u Kravici, a potom čuvanja straže kako neko od napadnutih ne bi pobjegao, jeste Vaso Todorović, koji je osuđen na šest godina.

Pored policajaca Drugog odreda Šekovići, za zločine počinjene u Kravici osuđeni su i pripadnici Centra za obuku “Jahorina” pri MUP-u RS-a.

Komandant ovog centra u julu 1995. Duško Jević i komandant Prve čete ove jedinice Mendeljev Đurić osuđeni su na po 20 godina zbog učešća u ubistvima u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice.

U sudskoj odluci stoji da su njih dvojica, svjesni da će muškarci biti pogubljeni po prijekom postupku, naredili pripadnicima Prve čete da učestvuju u prisilnom premještanju, odvajanju vojno sposobnih muškaraca, njihovom zatvaranju i držanju u takozvanoj “bijeloj kući”, te kasnijem masovnom ubijanju zarobljenih u skladištu u Kravici.

Na istu kaznu od 20 godina je osuđen Božidar Kuvelja, kao pripadnik Drugog voda u Prvoj četi, zbog sudjelovanja u prisilnom preseljenju i ubistvima muškaraca u Kravici.

“Vijeće je zaključilo da je, nakon masovnog ubistva muškaraca u Kravici 13. jula 1995. godine, Kuvelja u jutarnjim satima narednog dana pucao iz puškomitraljeza u preživjele koji su na prevaru pozvani da izađu iz skladišta”, navedeno je u presudi Kuvelji.

Čak trojici bivših pripadnika ove jedinice su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje, te je Dragan Crnogorac osuđen na 13 godina, a Milivoje Ćirković i Zoran Kušić na po pet godina zatvora.

Ćirković i Kušić su priznali da su u blizini Zemljoradničke zadruge Kravica, po naređenju svojih starješina, ubili po jednog zarobljenika bošnjačke nacionalnosti.

Zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici počinjenih nakon 11. jula 1995. godine, u Državnom sudu su u toku postupci u pet predmeta protiv 11 osoba, među kojima su bivši komandanti Drugog i Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a Srećko Aćimović i Ostoja Stanišić, piše BIRN.