Sarajevo: Odata počast nevinim žrtvama Ganje u Azerbejdžanu

Ispred Ureda ambasade Azerbejdžana u Sarajevu ostavljene su poruke podrške nakon raketnih napada izvedenih u Ganji (Gendže), drugom najvećem azerbejdžanskom gradu, u kojem je tokom ovog mjeseca stradalo više desetina civila, među kojima i bebe. 

Azerbejdžan za navede napade optužuje Armeniju, koja to negira. Međutim, civilnih žrtava iz dana u dan sve je više u ratu za regiju Nagorno Karabah.  

Pored fotografija stradalih, uključujući i djecu, svijeća te zastave države Azerbejdžan, stoje i poruke: "Molite za Gendže", "Stop armenskoj agresiji", "Karabah je Azerbejdžan", "Armenska agresija".

Molite za Gendže 

Nije poznato ko stoji iza navedenih poruka podrške. 

Podsjetimo, u prvom napadu izvedenom 11. oktobra ubijeno je najmanje devet osoba, a 34 su ranjene. Također, u noći na 17. oktobra ubijeno najmanje 13 civila, među kojima i dvije bebe, dok je na desetine osoba ranjeno, saopćile su vlasti Azerbejdžana. 

Kako je ranije prenijela agencija Anadolija, među ubijenim u posljednjem napadu je bilo i pet članova porodice Eskerov čija kuća je pogođena armenskom raketom. Sahranjeni su Suluddin Eskerov, njegova supruga, sin i dvije kćerke, uključujući i desetomjesečnu bebu. 

Sahranjena su i tri člana porodice Shahnezerov, čija kuća je, također, raketirana. Poginuli su Royal Shahnezerov, njegova supruga i petomjesečna beba, a napad je preživjela samo trogodišnja djevojčica Hatice. 

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev ranije poručio kako je armenska administracija odgovorna za sve zločine te da će Azerbejdžan na sve to dati adekvatan odgovor. 

Aliyev je ovaj napad okarakterisao kao "ratni zločin", te poručio kako Armenija krši Ženevske konvencije. 

"Napad je još jedna manifestacija armenskog fašizma i nepoštivanja pregovora vođenih pod posredovanjem Rusije. Ovi podli napadi nikada ne mogu slomiti volju azerbejdžanskog naroda", izjavio je Aliyev. 

Podrška iz Sarajeva 

Podsjetimo,  predsjedavajući  Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je krajem septembra telegram podrške azerbajdžanskom predsjedniku Alijevu istaknuvši kako osuđuje "armenski artiljerijski napad koji je doveo do eskalacije sukoba u Nagornom Karabahu". 

Poručio je kako BiH poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Azerbajdžan, s kojom ima izuzetno dobre prijateljske odnose, te je izrazio nadu kako će se sukob brzo zaustaviti, a pregovorima doći do trajnog rješenja. 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da armenska strana snosi punu odgovornost za izbijanje sukoba u Azerbejdžanu, čime je direktno podržao Azerbejdžan u sukobu u regiji Nagorno-Karabah. 

"Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Azerbejdžanu nakon artiljerijskih napada armenskih snaga. Po međunarodnom pravu regija Nagorno-Karabah pripada teritoriji Azerbejdžana te objavljivanje rata od Armenije predstavlja ponovnu vojnu agresiju koja se ne smije tolerisati, naročito nakon što je meta armenskih napada bilo i civilno stanovništvo", rekao je Izetbegović. 

Armenski premijer Nikol Pašinjan u srijedu je ocijenio da nije moguće nikakvo "diplomatsko rješenje" sukoba s Azerbajdžanom za enklavu Nagorno Karabah te je pozvao svoje državljane da se dragovoljno prijave na bojište. 

Inače, prvo humanitarno primirje trebalo je stupiti na snagu 10. oktobra no nije zaživjelo. Drugo primirje je propalo sedmicu poslije. 

Rusija je uputila mnogostruke pozive na primirje od nastavka sukoba 27. septembra u Nagorno Karabahu, većinski nastanjenom Armencima koje se odvojilo od Azerbajdžana raspadom SSSR, zbog čega se vodio rat u kojem je poginulo 30.000 ljudi, prenosi Hina. Rusija, Sjedinjene Američke Države i Francuska su historijski posrednici u sukobu u Nagorno Karabahu. Ali sredinom 1990-ih godina svi diplomatski napori su bili neuspješni.