Rovovska borba za BiH u UN-u: Odgođena sjednica Vijeća sigurnosti

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) zakazana za utorak 2. novembar posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini otkazana je. Ona bi mogla biti pomjerena ili za srijedu, 3. novembra, ili čak kasnije, ali ne dalje od 5. novembra kada ističe mandat snagama EUFOR-a.

Piše: Erol Avdović (New York)

"Rovovska borba" se vodi u UN-u oko toga kako da se suprotstavi ruskoj koncepciji da se "spasi soldat Mirorad".

Trending

U utorak isplata penzija. Evo kada se penzioneri mogu nadati novčanoj pomoći

Ruski scenario je izgledao veoma jednostavan: Ostaviti ovako (slab) EUFOR od svega oko 600 do 700 vojnika u Bosni i Hercegovini, i zato odustati od upotrebe veta koji bi blokiraom obnovu jednogodišnjeg mandata EUFOR-a. Zato plasirali adekvatnu priču preko svog političkog vazala, gospodina Dodika, kako je EUFOR sada "prihvartljiv" i za manji bh. entitet RS.

Kada je pretpostavila da će to proći lako, Moskva je pokazala dodatni apetit za ostvarenje još jednog cilja. Namjerila je u isto vrijeme ponizitri OHR i nastaviti delegitimiziranje ovog Visokog predstavnika, što je proces koji je započet još u julu na ovom istom mjestu u New Yorku. Bila bi to dodatna politička municija za Dodika u njegovoj misiji održavanja političke krize u Bosni i Hercegovini. Rusiji je očigledno stalo do politike koju na Zapadnom Balkanu personificira gospodin Dodik.

Amerikanci se vratili

No, kada su se Amerikanci praktično naljutili, a u diplomatiji je i to, naravno, moguće; ne govori se uvijek uštirkanim jezikom, Rusi su s dodatnom neizvjesnošću ušli u igrokaz koga su sami smislili. Američke diplomate sada ne prepuštaju ništa slučaju. Ali, s obzirom da se pomalo zakasnilo, to je samo dodatni doprinos ovoj diplomatskoj drami.

Rusi su po druga put u Vijeću sigurnosti UN-a zaprijetili i vetom protiv rezolucije čiji su nacrt napravili Francuzi, kako bi se po jednoj vrsti automatizma produžio mandat EUFOR-a. A kada Amerikanci nisu željeli da odustanu od obraćanja visokog predstavnika Christiana Shmidta - direktno u Vijeću sigurnosti. Rusi su počeli prijetiti opet.

Očito, Amerikanci se nisu povukli niti su se dali ucjenjivati. No, tek ćemo nakon sjednice Vijeća sigurnosti znati postoji li neki interni kompromis, i šta je Washingtonu i Moskvi važnije: EUFOR (ovakav kakav je) ili legitimitet Shmidta.

Diplomatsko sve ili ništa

Iako je ovako mali broj vojnika u misiji ALTEA (EUFOR) za Ruse, a očito i za Dodika koji prijeti formiranjem oružanih snaga RS-a - "bolja opcija" umjesto moguće alternative - nešto robustnijih NATO snaga - u pregovorima iza zatvorenih vrata Rusi su odjednom sve stavili u drugi plan i insistirali upravo na negiranju visokog predstavnika Schmidta.

Upravo to, Amerikanci nisu više htjeli prihvatiti. Tražili su Schmidta, ali, ipak, je izvjesnije da se on neće pojaviti direktno ili preko video linka pred Vijećem sigurnosti. Ipak, u diplomatskoj radionici Vijeća sigurnosti nije isključen neki kompromis u zadnji trenutak između Moskve i Washingtona, i to ne bi nikoga trebalo iznenaditi, jer niko u očima javnosti ne želi izgledati kao gubitnik.

U jednom trenutku, dok su Rusi bili u diplomatskoj ofanzivi, baš kao u dobrim Western filmovima na scenu je iza zatvorenih vrata stupila američka diplomatska konjica. Sada Amerikanci imaju svoje uvjete.

Rekao bih, Amerikanci su sada postavili svoju crvenu liniju preko koje ne žele preći.

Kako se pretpostavlja, sjednica bi trebala biti održana 3. novembra. Ali, s obzirom na polarizaciju ruskih i američkih stavova, čak bi i taj datum mogao opet biti pomjeren, ako se Rusi i Amerikanci ne dogovore. Doduše, novi termin je odštampan u diplomatskom biltenu - programu rada Vijeća sigurnosti. A to se poštuje. Sigurno je da, ipak neće sve ići baš tako jednostavno po šnitu koji je skrojen u Moskvi.

Guteres adresirao problem legitimiteta

Istina je i da je u redovnom izvještaju generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa povodom polugodišnjeg raporta OHR-a koje je dostavljeno u centralu UN-a u New Yorku, prvi čovjek Svjetske organizacije u pisanoj formi obznanio da "neke zemlje članice Vijeća sugurnosti (Stalnih pet - P-5) ne priznaju njegov legitimitet". Radi se o Rusiji i Kini.

Što se Amerikanaca tiče, rekao bih čak i da je da je Palmerov neuspjeh u Sarajevu oko prijedloga o reformi Izbornog zakona, naravno, mora se naglasiti - tek u prvoj rundi diplomatskog manevrisanja - dodatno probudio Washington. East River je sada mjesto da se pokaže njihova odlučnost.

Tako bi rezolucija o produženju jednogodišnjeg mandata EUFOR-a mogla na koncu biti usvojena u "tehničkom mandatu" - ali to može pretpostaviti i kraći rok - vremenski mandat od uobičajenih 12. mjeseci.

Otpor Bosne i susret sa Bidenom

Mnogo toga se sada tako reći poklopilo, da ne kažem udružilo uz ovaj diplomatski krešendo kroz izravno Američko suprotstavljanje Rusima oko Bosne na East Riveru.

Ali, tu je i boravak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u Glasgowu. Tamo bi moglo doći do nekakvog susreta sa američkim predsjednikom Joe Bidenom. Prilika je to da se ovaj američki predsjednik podsjeti na njegov moralni kredo oko Bosne i Hercegovine, bez obzira na druge svjetske prioritete. Moralna dimezija bosanskohercegovačkog pitanja uostalom još nije iscrpljena na međunarodnoj političkoj pozornici, samo se ne koristi na pravi načini.

No čini se da se ovaj put probudila prilično rezignirana, naravno, zbog puno opravdanih razloga - sada vidljivo ofenzivna akcija građanske - globalne Bosne, kao i aktivnosti agilnih pojedinaca. Veliki broj njih sada učestvuju u toj, rekao bih diplomatiji iz sjenke:

Pišu se pisma dužnosnicima Bidenove administracije, ali i u drugim zapadnim centrima moći, u Berlinu recimo; aktiviraju se izravne personalne veze, sve u cilju da se jasno artikulira zahtjev za punim povratkom Sjedinjenih Država na njene vrijednosne principe oko Bosne. Ako se to nastavi i s tim se ne posustane - svakako je za očekivati drugačije bolje rezultate.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba