Razlog zašto turisti iz cijelog svijeta dolaze u Sarajevo: Pogledajte šta ih oduševljava

Turisti i gosti iz cijelog svijeta svakodnevno svjedoče ljepoti Bosne i Hercegovine koja plijeni prirodnim, kulturno-historijskim, multikulturnim bogatstvom. U središtu Sarajeva je i Gazi Husrev-begova biblioteka koja već pola stoljeća čuva bogatstvo od 16.907 rukopisnih djela.

Gazi Husrev-begova biblioteka je zabilježila zadnjih mjeseci više od tri hiljade posjeta, a najčešći posjetioci muzeja Biblioteke su strani turisti i to kroz pojedinačne posjete. Najzanimljiviji i najposjećeniji je paviljon rukopisa.

"Posebnu pažnju privlači najstariji rukopis u Biblioteci, a to je četvrti svezak poznatog teološko-mističnog djela Ihya ulum ad-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija (umro 1111.), koji je prepisan 1106. godine, dakle još za života autora", kazali su knjižničar i referentni bibliotekar Biblioteke Adnan Ćurovac i Mustafa Berhamović.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Također, ono što je turistima veoma zanimljivo, je i dokumentarni film koji se može pogledati u muzeju Biblioteke pod naslovom Ljubav prema knjigama: Sarajevska priča koji govori o spašavanju knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke u periodu 1992-1995.

"Posjetioci našeg Muzeja knjige odlaze uglavnom ispunjeni lijepim emocijama, pozitivnim utiscima, uz iskazivanje zahvalnosti Biblioteci i njenim uposlenicima na višestoljetnom očuvanju historije i kulturnog naslijeđa naše domovine", istakli su oni.

Međutim, podsjetili su, Gazi Husrev-begovu biblioteku u toku svake školske godine posjeti i veliki broj učenika osnovnih i srednjih škola sa područja Bosne i Hercegovine, a tu su i druge organizovane grupne posjete, kako iz BiH, tako i drugih država.

Posebno ističu projekt koji se već duži niz godina realizira sa Općinom Novi Grad Sarajevo kada Biblioteku u toku dvije sedmice posjeti više od 1.000 učenika osnovnih škola sa područja te općine.

Gazi Husrev-begova biblioteka trenutačno ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica (rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i različitih dokumenata) na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.