Psiholozi protiv uvođenja vjeronauke u srednjoškolsko obrazovanje RS-a

Profesori poručuju da su zatečeni načinom na koji se vjeronauka planira uvesti u nastavni plan i program srednjih škola, naglašavajući da, pored predmeta koji proizilaze iz nauke, postoje i predmeti koji su vezani za umjetnost i sport. 

"Oni su vrlo značajni, jer omogućavaju djeci da u školi pronalaze i razvijaju svoje talente. Vjeronauku kao predmet ne možemo da stavimo niti u grupu nauka, iako njeno ime u sebi nosi nauku, niti u grupu predmeta na kojima se otkrivaju i razvijaju talenti. Na ovaj način se djeci u našem obrazovnom sistemu nude, s jedne strane, naučne činjenice i umjetnosti, a sa druge vjerovanja. Tako se dovode u situaciju da znanja iz većine predmeta mogu da razumiju, primjene, potvrde ili opovrgnu na različite načine i da ih, na kraju krajeva dožive, dok u ono što uče iz vjeronauke mogu samo da vjeruju, te nemaju priliku da dovode u pitanje, kritički promišljaju, primjenjuju i potvrde ili opovrgnu“, navodi se u saopćenju.

Na pomenutoj katedri pitaju se da li nam u obrazovnom sistemu treba predmet koji će djecu da uči da slijepo vjeruju i preuzimaju informacije od drugih, odnosno vjeroučitelja, a da ih pritom ne propituju.

"Često može da se čuje da će vjeronauka našu djecu učiniti boljim ljudima. Naučna istraživanja ukazuju da baš i nije tako, jer veliki broj kako međunarodnih, tako i naučnih istraživanja na prostoru RS pokazuje da religiozne osobe imaju predrasude prema drugima, da su sklone konformizmu, netrpeljivosti, ali i zapadanju u stanje bespomoćnosti. Ovo nisu osobine boljeg nego poslušnijeg čovjeka. Činjenica je i da u dosadašnjoj primjeni vjeronauke u osnovnim školama djeci čiji roditelji odluče da ona ne pohađaju časove vjeronauke, nije ponuđena nikakva alternativa, već se od njih očekuje da ili prisustvuju pravoslavnoj vjeronauci ili da čekaju kraj časa van učionice. Jasno je da ovakav vid religijskog obrazovanja samo dodatno pojačava razvoj predrasuda i netrpeljivosti, te stvara sliku društva krajnje netolerantnog na različitosti. Istraživanja koja su rađena na temu mentalnog zdravlja ukazuju nam da su depresija i anksioznost u porastu među populacijom naših adolescenata. Gdje je taj pozitivan uticaj vjeronauke, koju uče u osnovnoj školi, a koja bi trebalo da od njih napravi bolje ljude", navodi se. 

Psiholozi poručuju i da bi pomenuta inicijativa moralo da bude kritički preispitana prije nego što se vjeronauka stihijski uvede u redovni obrazovni sistem, koji je već dokazano preopterećen viškom gradiva.