Pročitajte cijeli govor Arminke Helić o BiH u Domu lordova

U Domu lordova u britanskom parlamentu, sinoć je održana rasprava u o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Posebnu pažnju privukla je baronesa Arminka Helić koja je govorila o političkoj situaciji u BiH.

"Devedesetih godina prošlog stoljeća vidjeli smo užas Sarajeva pod opsadom. Vidjeli smo žrtve u koncentracionim logorima i zločine počinjene širom BiH. Vidjeli smo da je počinjen genocid - to je osnova problema sa kojima se danas suočavamo. Genocid se dogodio na evropskom tlu, 50 godina nakon Holokausta i tada je rečeno 'Nikad više', ali se ponovio.

Trending

Radovi na vodovodnoj mreži u Sarajevu: Ove ulice bi danas mogle privremeno ostati bez vode

Događaji iz 1990-ih i nedjelovanje, ili svakako sporo djelovanje Zapada, mrlja je na savjesti Zapada – svih nas.

U julu 1995. godine, snage bosanskih Srba sistematski su ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana. Nemojmo to zaboraviti. Bačeni su u masovne grobnice i kasnije premješteni u sekundarne, a u nekim slučajevima i tercijarne masovne grobnice, a njihovi ostaci se i danas identifikuju. Ratne vođe su optužene, osuđene i zatvorene za neopisive zločine.

Uslijedio je Dejtonski mirovni sporazum iz novembra 1995. godine, koji je zemlju praktično podijelio na dva dijela: Federaciju Bosne i Hercegovine i RS, unutar Bosne i Hercegovine, područja koje su etnički očistile snage i vojska bosanskih Srba. Sporazumi su uspostavili mir, potkrijepljen trostranim rotirajućim predsjedništvom - daleko od savršenog aranžmana, ali je, uglavnom, obezbijedio trajni mir od tada", navela je Helić.

Ispričala je da je imala privilegiju posjetiti Sarajevo i Srebrenicu, te kako je to za nju bilo najbitnije političko iskustvo u životu.

"Upoznala sam i neke od nevjerovatnih majki Srebrenice – preživjele koje su izgubile muževe, braću i sinove i koje su bile odlučne da se to više nikada neće ponoviti i da će njihova zemlja to proći. Imali su nevjerovatnu gracioznost, spokoj i dobrotu - i to je, također, ostalo u meni", napomenula je Helić.

Pojasnila je da se BiH sada suočava sa "vrlo ozbiljnom prijetnjom Milorada Dodika koji, ustvari, želi da stvori paralelnu državu unutar zemlje".

Govorila je i o utjecaju Srbije u Rusije, ali i kako je potrebno prisustvo NATO brigada koji bi onemogućili "nasilnu secesiju".

"Moramo osigurati da se oni koji traže uništenje BiH suoče s posljedicama. Imamo postojeći okvir sankcija kako bismo podržali teritorijalni integritet, mir i sigurnost u Bosni i osigurali poštivanje Dejtona. Krajnje je vrijeme da se mi i naši evropski saveznici pridružimo SAD-u uvodeći sankcije svima koji potkopavaju Dejton", glasila je jedna od poruka Helić.

Ona je poručila kako bi se, nakon što se riješi sigurosna situacija, trebao stvoriti i prostor za novi društveni ugovor u BiH jer je prvobitni sporazum (op.a. Dejtonski) bio "zavoj na ranu koja krvari, ali ne trajno rješenje".

"Zaustavio je sukob, ali je zaključao Bosnu u niz 'kafkijanskih' institucionalnih struktura. Dejtonska Bosna ima tri predsjednika, 13 premijera, 14 parlamenata, 147 ministara i 700 parlamentaraca i sve za broj stanovnika koliko otprilike živi u Velsu. Trenutni Ustav BiH namijenjen je za tzv. konstitutivne narode. Međutim, Jevreji ili Romi, ako ne žele da se izjasne kao članovi konstitutivnih naroda, ne mogu se kandidovati za Predsjedništvo ili Dom naroda. Tu su uskraćena osnovna prava. Manjinska prava ponovo su potkopali nacionalisti koji pokušavaju da zaključaju etničku podjelu kako bi učvrstili vlastitu moć", rekla je Helić.

Još jedna od interesantnih stvari jeste da se ova kriza nastoji riješiti preko Srbije i Hrvatske.

"Stvoren je mit da su oni, poput SAD-a ili Velike Britanije, garanti Dejtonskog sporazuma. Srbija i Hrvatska su bile potpisnice - ali ne članice Vijeća za implementaciju mira. Oni nisu garanti. Ne možemo sebi dozvoliti da ponavljamo iste greške iznova i iznova. Svi građani BiH zaslužuju alternativu životu pod strahom i prijetnjom sukoba. Secesionističke elite ne govore u ime većine Bosanaca. Govore za sebe i svoje interese. Ako neko sumnja u želju naroda Bosne da žive u stabilnoj zemlji, u miru i dostojanstvu, treba samo pogledati redove ispred evropskih ambasada u Sarajevu", podcrtala je Helić.

Također, napominje, potrebno je samo pogledati bh. građane u školama stranih jezika koji uče kako bi mogli raditi van države.

"Građani bi vjerovatno željeli ostati unutar BiH kada bi imali izbor. Ako je moguće dati sigurnost i samopouzdanje za državu da se dogovori novi društveni ugovor za XXI stoljeće u službi građana, onda mi i naši istomišljenici možemo okrenuti ovo u našu korist", poručila je Helić na kraju govora.

Cijeli govor Helić možete pročitati OVDJE.