Ranko Debevec: Postoje tihi oblici pritisaka koji štete Sudu BiH

Također, s njim smo razgovarali i o političkim pritiscima na pravosuđe, o navodima o korupciji u redovima sudija i tužilaca, te o drugima temama iz oblasti pravosuđa.

Radiosarajevo.ba: Obratili ste se urgencijom Ustavnom sudu, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti radi hitnog usklađivanja neustavno proglašenih odredbi Zakona o krivičnom postupku. Kakve su posljedice ukoliko u roku ne dođe do potrebnih zakonskih izmjena?

"Odgovornosti predsjednika Suda Bosne i Hercegovine nalažu mi razvijanje dobre međuinstitucionalne saradnje i u tom smislu štiteći interese Suda i države, našao sam za shodno u nekoliko navrata da se obratim relevantnim institucijama po tom pitanju. Nalazimo se u nekom stanju pravnog vakuuma, između odluke Ustavnog suda o oglašavanju tih odredaba neustavnim i neusvajanja potrebnih izmjena ZKP BiH, kao i Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, u kojem su također neke odredbe odlukom Ustavnog suda oglašene neustavnim. I to stanje je koliko-toliko prihvatljivo jer imamo mogućnost da kvalitetnim obrazloženjem i primjenom prakse Evropskog suda za ljudska prava osiguramo vođenje postupaka, ali i zaštitu procesnih prava osumnjičenih odnosno optuženih s druge strane.

Međutim, postoji mogućnost da Ustavni sud i ukine te odredbe koje je oglasio neustavnim, pa ćemo se naći u situaciji da de facto i de iure, možda kao jedina država u Evropi, nemamo procesne norme o određivanju posebnih istražnih radnji. Ne moram Vam akcentirati kome to ide na ruku i ko će profitirati iz takve situacije. I dalje ću nastaviti aktivan angažman, kroz ukazivanje na štetnost ovakvog stanja i potrebu što hitnijeg usvajanja ovih izmjena, jer bi posljedice bile katastrofalne i u konačnici bi značile ne samo nemogućnost provođenja istraga za teške oblike krivičnih djela organizovanog kriminala, već bi ugrozile i postupke koji su u toku. Moram potcrtati da se krivični postupak vodi u javnom interesu i da je odgovornost zaštite društva od kriminala ultimativan zahtjev koji stoji pred svakom državnom pa i našom. Zato, smatram da bi se oko ovog morao pokazati visok stepen političke odgovornosti nadležnih institucija i blagovremeno okončati zakonodavna procedura, u interesu građana Bosne i Hercegovine. S pravne strane gledišta, ovo pitanje nema nikakvu političku težinu i radi se o čisto tehničkim stvarima koje pišu u desetinama procesnih zakona evropskih država".

Sud BiH

Radiosarajevo.ba: Na funkciji predsjednika Suda ste nešto više od godinu. U javnosti možemo gotovo svakodnevno čuti izjave političara koje se mogu protumačiti kao pritisak na sudstvo i pravosuđe u cjelini. Dozvolite da pitam ima li političkih pritisaka na Sud BiH, te u čemu se oni ogledaju?

"U protekloj godini lično ja nisam imao nikakve urgencije iz političkih krugova niti sam osjetio personalno da neko vrši pritisak na mene. Dakle, direktnih pritisaka stvarno nije bilo. Smatram da je tako, jer nemam poveznicu s političkim strukturama, obzirom da niti sam ja niti je ko od članova moje porodice ikada bio vezan za te strukture. Međutim, ne mogu izbjeći činjenicu da postoje takoreći tihi oblici pritisaka kroz kreiranje javnog mnijenja na štetu Suda Bosne i Hercegovine. Svjedoci smo svakodnevno izjava koje su potpuno suprotne vladavini prava. Recimo, imate preporuku Komiteta ministara Vijeća Evrope državama članicama iz 2010. godine, koja tretira pitanja o sudstvu, odnosno kakvo bi to zakonodavstvo i praksa trebali biti u unutrašnjem pravu.

Tu jasno stoji da odluke sudija ne smiju biti predmetom bilo kakvog preispitivanja, izuzev u zakonom propisanim procedurama, a šta mi često imamo na djelu?! Povodom neke odluke Suda Bosne i Hercegovine često imate reagovanje različitih nosilaca zakonodavne i izvršne vlasti, koja ne da su protivna općim načelima sudstva, kao i ovoj preporuci, već prilično vrijeđaju i dignitet Suda. Takve izjave često u sebi sadrži i perfidne momente kojima se vrijeđaju ličnosti sudija. To je u demokratskom društvu i državi koja se zasniva na vladavini prava, apsolutno nedopustivo. Naime, i ova preporuka, na koju sam ukazao, također jasno propisuje da, “ako komentarišu odluke sudija, izvršne i zakonodavne vlasti, trebalo bi da izbjegavaju kritike koje bi podrivale nezavisnost pravosuđa ili povjerenje javnosti u njega.” Nažalost, mi smo daleko od ovih evropskih standarda o odgovornosti i transparentnosti.

Često me pitaju, šta Sud radi na popravljanju povjerenja javnosti i ja odgovorim da ma šta mi radili sve to pada u sjenu pored masovnih spinova koji žele to povjerenje spustiti niže nego što je sad. Ne možete očekivati da građanin ima povjerenje u Sud, ako njegov politički predstavnik, koji je kod nas ujedno i društveni lider, jasno ili uvijeno kaže da se neka odluka Suda neće provesti. Tu Sud ne može ništa uraditi, a takvom građaninu je bitniji stav tog političara od bilo kakvih nastojanja Suda da izgradi povjerenje javnosti. No, mi nećemo odustati od pravilnog i blagovremenog informisanja javnosti o svemu bitnom, niti od saradnje sa zajednicom. Mi u Sudu Bosne i Hercegovine razumijemo svoj mandat i činjenicu da smo institucija države koja služi građanima u izgradnji društva i u težnjama za evroatlanskim integracijama.

Radiosarajevo.ba: Sud BiH

Radiosarajevo.ba: Možemo li čuti vaše mišljenje o čestim medijskim navodima o korupciji unutar samog pravosuđa, među sudijama i tužiocima. Kako se boriti protiv toga, na kraju krajeva i EU traži nezavisno i profesionalno pravosuđe?

"Priča o korupciji kod nas započinje od uličnih tračeva i ide sve do pozicija visoke politike. Kao da neko ima želju predstaviti nas zaostalim, podložnim kriminalu i korupciji, nesposobnim i nefunkcionalnim. Naravno, da ne mogu zažmiriti pred činjenicom da je to stalno u medijima, pa i kad je pravosuđe u pitanju. Ima takvih predmeta, advokati, sudije i tužioci bivaju optuženi, ali da je kompletan sistem korumpiran, ili da to ima široke razmjere poprilično je tendenciozno. Znate, kako kažu u narodu “u svakom žitu ima kukolja”, pa tako je i u pravosuđu. Dešavaju se situacije da ljudi pokleknu iz ovih ili onih razloga, pa to izađe na vidjelo i vode se krivični postupci. Ne želim niti umanjivati postojanje niti tvrditi da se radi o širokim razmjerama. Činjenica je da se desi i među pripadnicima pravosudne zajednice. I pravosuđe je sistem, korupcija je svojstvena sistemima, ali postoje korektivni mehanizmi i upravo procesuiranje pravosudnih djelatnika može se shvatiti snagom sistema da sredi svoje redove u korist građana. I umjesto pozitivnih kritika za takve stvari, kod nas se takvi izdvojeni slučajevi koriste za pregrijavanje atmosfere da je kompletno pravosuđe korumpirano i trulo iznutra. Očito da ga neko želi takvim prikazati i mediji to prenose, pa imamo za rezultat nizak stepen povjerenja javnosti u pravosuđe. Mi smo tranzicijsko društvo i te su pojave svojstvene takvim društvima mlade demokratije, što nije opravdanje već dijagnoza. Pravosuđe je kamen spoticanja neograničenim političkim i interesnim ambicijama i svakako da iz tog proističe potreba za njegovim rušenjem od strane onih kojima stoji na putu".

Radiosarajevo.ba: Pred Sudom BiH se vodi niz teških i za društvo veoma značajnih predmeta, ne samo iz domene privrednog i institucionalnog kriminala već i ratnih zločina. U kojoj mjeri ste zadovoljni radom odnosno učinkom procesuiranja predmeta u ovom periodu?

"Za mene je 2017. godina bila prva godina u mandatu predsjednika Suda i što se tiče mojih dužnosti u tom dijelu, zadovoljan sam urađenim i postignutim. S druge strane, što se tiče suđenja, Sud je ostao na relativno istom nivou kao i prethodnih godina. Vezano za krivično odjeljenje je ono što vjerovatno najviše interesuje javnost.

U 2017. godini smo donijeli 19 pravosnažnih i 17 nepravosnažnih presuda za ratne zločine, dok je u oblasti organizovanog kriminala, privrednog kriminal i korupcije doneseno 116 pravosnažnih i 11 nepravosnažnih presuda. Kolektivna sudijska norma iznosi 133,55%, što je i više nego dobar rezultat. Osjetna je relaksacija na Odjelu II, obzirom da sam kao jednu od prvih odluka na funkciji predsjednika Suda donio o osnivanju još jednog fiksnog sudećeg vijeća za organizovani kriminal, pa su kolege bile manje opterećene prilivom predmeta. U godini koja je prethodila mom imenovanju i sâm sam sudio u predmetima Odjela II i nekoliko nas je imalo normu 400%, a to je prilično velik pritisak. Sve u svemu, nemam zamjerke na rad i funkcionisanje Suda u protekloj godini, a uvjeren sam da ćemo i nastaviti s pozitivnim trendovima, radeći u interesu građana i države s ciljem daljeg promicanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava i sloboda".

Radiosarajevo.ba: U BiH imamo problem izvršenja presuda. U kojoj mjeri je on evidentan pa čak i akutan? Ranije ste izjavili da Vam je cilj osnivanje odjela sudskih izvršilaca.

"Imamo jednu pogrešnu sliku u javnosti – neko je presuđen za kriminal koji je uradio, ide u zatvor i uglavnom se tu priča završava. Međutim, nije to jedini cilj krivičnog pravosuđa. Zatvor je usmjeren na resocijalizaciju i osposobljavanje za dalji život osuđenika, nakon što izađe iz zatvora da ubuduće ne čini krivična djela. Ono što nije vidljivo javnosti jeste izvršenje krivičnih presuda, odnosno naplata troškova krivičnog postupka, oduzimanje protivpravno stečene imovine i slično. Ta su sredstva prihod državnog budžeta i Sud Bosne i Hercegovine je evo nakon deceniju i po onemogućen u efikasnom postupanju glede izvršenja presuda. Tačno je da sam najavio kao jedan od ciljeva svog mandata osnivanje odjeljenja sudskih izvršilaca, ali ni za 2018. godinu nismo od nadležnih dobili potrebna finansijska sredstva za kadrovsko i materijalno-tehničko osposobljavanje. Mi i danas moramo pisati zamolnice za izvršenje naših sudskih odluka općinskim odnosno osnovnim sudovima, a isti su i sami zatrpani predmetima. Da ne bude zabune, mi radimo sudski dio poslova oko izvršenja, ali one tehničke radnje nismo u mogućnosti provesti i moramo se obraćati drugim sudovima, koji imaju te službe. Pisali smo analize, slali prijedloge, obrazlagali da će u kratkom roku, da tako kažem, uložena sredstva u osnivanje ovog odjeljenja, biti nadoknađena efikasnijim izvršavanjem presuda, odnosno ta sredstva bi se vratila u budžet. Nastavit ću i dalje snažno se zalagati za rješenje ovog pitanja, ali državna organizacija djeluje kao sistem spojenih posuda i potrebna je sinergija ključnih aktera da bi se napravili iskoraci u unapređenju funkcionisanja i efikasnosti".