Povećan priliv migranata na Balkan: Sve aktuelniji put preko Nikšića za BiH

U Centru za tražioce azila u Spužu, u Crnoj Gori, trenutno boravi 128 osoba. Najviše je državljana Alžira. U Centru ističu da novi migranti stižu skoro svakodnevno, ali da su rijetki oni koji ostanu do kraja postupka odlučivanja o njihovom statusu.

Duško Jovićević, upravnik Centra za azilante, kaže da bilježe povećanje tražilaca azila u posljednja tri mjeseca.

"Trenutno imamo na zbrinjavanju 128 osoba. Najveći broj njih je iz Alžira, a ima ih i iz drugih zemalja, poput Pakistana, Sirije, Palestine, Kube. U ovoj godini smo na zbrinjavanje primili 746 tražilaca azila. Imali smo 80 od prošle godine, tako da smo ukupno imali 826 tražilaca azila u ovoj godini. U prvoj polovini godine, do avgusta, mali broj lica je bio na zbrinjavanju, a značajno povećanje je nastupilo od avgusta i ono i dalje traje", poručuje Jovićević.

Zakon jedno, praksa drugo

Tražioci azila se u Crnoj Gori mogu zadržati do okončanja prvostepenog postupka, koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Ukoliko uslijedi žalba, onda mogu ostati do kraja drugostepenog postupka. Ukoliko tražilac azila dobije status izbjeglice, država je u obavezi da ga zbrinjava još šest mjeseci.

Ipak, praksa je mnogo drugačija. Veliki broj tražilaca azila ne čeka zakonski rok, već se nakon određenog perioda u Centru zaputi dalje. Posljednjih mjeseci aktuelna je ruta prema Bosni i Hercegovini.

Nakon što se registruju u Centru, tražioci azila dobijaju legitimacionu potvrdu.

"Dobijaju ispravu koja se zove 'potvrda'. Ona je sa slikom i sa tom potvrdom oni imaju slobodu kretanja, nastanjivanja, boravka. Ostvaruju pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, na obrazovanje", kaže Jovićević.

Na pitanje, kuda idu dalje nakon što napuste Centar, Jovićević poručuje da su njihove informacije, iako nemaju dokaze, da oni dalje idu prema Zapadnoj Europi. Sa povećanjem broja tražilaca azila u Crnoj Gori u posljednja tri mjeseca, povećan je i broj migranata u istočnoj Hercegovini, jer sada na putu ka Zapadu koriste takozvanu južnu rutu, koja ide preko Albanije, Crne Gore i BiH.

Na sastanku policijskih službi Crne Gore i Bosne i Hercegovine održanom nedavno u Trebinju konstatovano je povećanje broja migranata na području Hercegovine, sa prošlogodišnjih stotinjak državljana zemalja visokog migracionog rizika, na više od 700 ove godine.

Migranti iz unutrašnjosti gradova Crne Gore, najčešće iz Nikšića, do najzapadnijih mjesta smještenih na granici sa Bosnom i Hercegovinom dolaze nerijetko taksijima, a koriste i javni prevoz.

Francuska, Kanada ili Crna Gora

Crnogorski zakon o azilu smatra se među najboljim zakonskim rješenjima u ovoj oblasti u Europi.

"Crna Gora licima u sistemu azila obezbjeđuje pristup svim pravima. To su prava na smještaj, ishranu, zdravstvenu zaštitu, psiho-socijalnu pomoć, razna materijalna davanja, socijalnu zaštitu. U skladu sa odgovarajućom uredbom, imaju i novčana primanja, zatim pravo na obrazovanje, imali smo slučajeve djece koja su išla u školu i završila bar po jedan razred. Obezbijeđen im je besplatan prevoz. U Centru imaju odgovarajuće servise, televiziju, internet, sve im je to besplatno. Tako da je Crna Gora to obezbijedila na nivou standarda Evropske unije", poručuje upravnik Centra Duško Jovićević.

Jedan od onih koji bi želio da ostane u Crnoj Gori je i Muhamed. On dolazi iz Alžira i ističe da mu se sviđa kamp u Spužu.

"Svi nas vole i sve u kampu je dobro. Bio sam četiri mjeseca u Srbiji. Ovdje je sve dobro, dobri su ljudi, dobra je hrana. Možda ću ići kod djeda i babe u Francusku. Moja supruga je u Kanadi, a možda i ostanem ovdje u Crnoj Gori, jer je lijepa zemlja", ističe Muhamed.