Osobe koje su nas napustile u 2019: Intelektualci, novinari, umjetnici...

Prethodnu godinu ćemo pamtiti po manje lijepim stvarima. U 2019. godini nas je napustio veliki broj ljudi. Mnogi od njih su dali značajan društveni doprinos. Javnost su posebno uznemirile dvije tragedije koje su se desile u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Almina Ćorović, Lejla Sadiković, Merima Balkić i Mina Kadrić - zaposlenice sarajevske Osnovne škole Kovačići poginule su u blizini Sarajeva nakon slijetanja automobila u kanjon Miljacke. Njihova smrt je šokirala građane Bosne i Hercegovine.

U saobraćajnoj nesreći na autoputu, također nedaleko od Sarajeva, poginulo je troje članova porodice Brkić. Stradali su profesor matematike u Srednjoj saobraćajnoj školi Almir Brkić, njegova supruga Lamija i njihova maloljetna kćerka Fatima. Njihov sin Bilal je preživio.

Saobraćajna nesreća u posljednjem danu 2019. godine poginula su dva člana porodice Bečić. Kod Olova su stradali supružnici Kazafer i Alzira. Povrijeđena je i njihova unuka. Kazafer je bio vanredni profesor na tuzlanskom Mašinskom fakultetu i član Pokreta demokratske akcije (PDA).

Mahir Begić i Slaviša Krunić

Prethodnu godinu su obilježila brojna ubistva. Među žrtvama su bili pripadnik Federalne uprave policije Mahir Begić i banjalučki biznismen Slaviša Krunić.

Begića je kod Tarčina, nedaleko od Sarajeva, ubio višestruki ubica Edin Gačić. Krunić i njegov pratilac su ubijeni u mjestu Trna. Zbog ubistva vlasnika agencije za zaštitu ljudi i imovine, te lanca pekara, podignuta je optužnica protiv Benedija Đukanovića, Emilija Balde i Rodoljuba Gajića.

Zdravko Grebo, Zlata Grebo, Sabira Hadžović, Ljubomir Berberović, Hanifa Kapidžić Osmanagić, Taib Šarić, Mufid Lazović, Safet Firdus, Borka Pavićević, Zagorka Golubović

Oprostili smo se i od intelektualnih i ljekarskih veličina.

Posljednji pozdrav smo izrazili profesoru sarajevskog Pravnog fakulteta, ljevičaru i veležovcu Zdravku Grebi. Nedugo poslije, napustila nas je njegova majka - također profesorica i ljevičarka Zlata Grebo. 

Preminula je profesorica Sabira Hadžović. Bila je dekanesa na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu i guvernerka Kantona Sarajevo. Rješenje se krije u mom imenu. Sabira znači imati sabura - kazala je profesorica Adlija Čaušević govoreći na komemoraciji Hadžović.

Među nama više nije akademik i čovjek koji se smatra ocem moderne genetike u Bosni i Hercegovini Ljubomir Berberović. Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je, između ostalog, poručio da je Berberović cijelog sebe podario zemlji u kojoj je živio.

Sarajevski Filozofski fakultet je ostao bez profesorice emeritus Hanife Kapidižić Osmanagić. Ova akademkinja se bavila književnošću 20. i 21. stoljeća. Posebno je bila posvećena francuskoj i komparativnoj književnosti. 

U bosanskohercegovačkoj prijestolnici preminuo je akademik Taib Šarić. Ostvario je iznimno bogat naučni rad. Tri puta je nominiran za laureata World Food Prize koji se smatra neformalnom Nobelovom nagradom za hranu i poljoprivredu.

Skoro četiri decenije je radio u koševskoj bolnici. Bio je primarijus i politički aktivan. Dao je doprinos u Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Zajedno sa timom ljekara kroz sarajevski tunel 1993. je došao do Mostara gdje su bili na ispomoći više od mjesec dana. Vrsni traumatolog Mufid Lazović je umro u Sarajevu.

Umro je i Sarajlijama vrlo poznat ljekar Safet Firdus. Bio je direktor Doma zdravlja Omer Maslić i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Vijest o smrti dvije srbijanske intelektualke je obišla cijelu regiju.

Jasna i glasna kritičarka režima Borka Pavićević je umrla u Beogradu. Posebno će se pamtiti po portivljenju politici Slobodana Miloševića.

Disidentica u socijalističkoj Jugoslaviji i profesorica na beogradskom Filozofskom fakultetu Zagorka Golubović je također preminula. Ostvarila je međunarodnu akademsku karijeru. Pamti se i po tome što je podržala studentske proteste 1968. godine. 

Mladen Marić, Mirza Sadiković, Mirjana Tešanović, Asaf Bečirović, Dejan Anastasijević, Almedin Handanović

U 2019. godini oprostili smo se i od nekoliko novinara i jednog fantastičnog fotografa.

Mnoge je iznenadila smrt dugogodišnjeg zaposlenika Federalne televizije, na kojoj je uređivao i vodio popularnu emisiju Paralele, Mladena Marića.

Napustio nas je još jedan bivši radnik bosanskohercegovačkog javnog servisa, čovjeka koji je u posljednjem ratu branio Krajinu i o životu u njoj izvještavao poslije rata – Mirza Sadiković. Bavio se i publicističkim i književnim radom.

U Banjoj Luci je preminula novinarka i aktivistkinja Mirjana Tešanović. Bila je glavna i odgovorna urednica portala Impuls. Nakon dugogodišnjeg zaposlenja u Socijaldemokratskoj partiji (SDP), dobila je otkaz. Sud je odlučio da joj je uručeni otkaz nezakonit.

Mudre, lagane, vrcave i zanimljive tekstove s velikom porukom je pisao sarajevski novinar Asaf Bečirović. Čitatelj je njegove članke mogao prepoznati bez da su potpisani. Pisao je za Oslobođenje, Dane i Start.

Baš kao i Borka Pavićević, novinar Dejan Anastasijević je poručio NE Slobodanu Miloševiću. Izvještavao je sa ratišta u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Bio je urednik kultne emisije Oblačić u stripu na Radiju B92. Sa porodicom je pobjegao u Beč 1992. zbog prijetnji. Radio je za brojne medijske kuće. Preminuo je u Beogradu.

Gorštak na salašu – naziv je Instagram profila Almedina Handanovića koji je  impresionirao svojim fotografijama. Krajišnik iz Sanskog Mosta je u posljednjih nekoliko godina živio i radio u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Posebno će se pamtiti po sjajnim fotografijama Sarajeva. Preminuo je iznenada.

Branko Lustig, Ivica Pinjuh Bimbo, Ivo Gregurović, Marko Nikolić, Mani Gotovac

U godini iza nas smo ostali bez velikih filmskih i pozorišnih radnika.

Najveće od njih, planetarno poznato je producent Branko Lustig. Najznačajnije filmsko ostvarenje na kojem je radio ovaj dvostruki oskarovac iz Zagreba je Šindlerova lista. Dao je svoj doprinos u filmovima Gladijator, Hannibal, Pad Crnog jastreba, Nebesko kraljevstvo i drugi. Lustig, koji je preživio zatočenja u nacističkim logorima, bio je jedan od najboljih filmskih producenata u svijetu.

Akter i svjedok sarajevske umjetničke scene u posljednjih 40 godina bio je Ivica Pinjuh Bimbo. Ovaj filmolog, komparativista i predavač na Filozofskom fakultetu je bio autor više stotina radova i eseja, učesnik nekoliko stotina međunarodnih simpzija i kongresa, te član žirija filmskih i teatarskih festivala, kao i bijenala savremene umjetnosti. Autor je 15 dokumentaraca i nekoliko filmskih scenarija.

Ivo Gregurović je bio sjajan glumac. Svoj život je u potpunosti posvetio ovoj profesiji. Da spada u glumački vrh potvrdio je glumeći u filmu Čaruga iz 1991. godine. Sahranjen je u rodnom Orašju.

Ja hoću život, bolji život – stihovi su pjesme iz jugoslavenske serije Bolji život koja će pamtiti po glumi Marka Nikolića. U liku Gige Moravca i drugih iz spomenute serije mnogi su prepoznali sebe i svoju stvarnost. Brojne uloge je ostvario u drugim serijama, filmovima i dramama. Umro je u Beogradu.

Za Sarajevo je kazala da živi na melanholičan način. Autorica je knjiga Rastanci, Fališ mi, Ma koji život i drugih. Velimir Visković je opisao njen "užitak u zadnjim malim zadovoljstvima". Pivo je bilo to malo zadovoljstvo hrvatske književnice, dramaturginje i intendantice Mani Gotovac koja je preminula u Zagrebu.

Šaban Šaulić, Đelo Jusić, Slobodan Vujović, Amir Bjelanović Tula, Faris Arapović, Dalibor Andonov Gru

Vijest koja je mjesecima zaokupljala pažnju regionalne javnosti je smrt Šabana Šaulića. Kralj narodne muzike iz Šapca je stradao u saobraćajnoj nesreći na autoputu u Njemačkoj. Svojim pjesmama, a mnoge od njih su hitovi na prostoru bivše Jugoslavije, obilježio je živote generacija ljudi. Kao što su se neki prepoznali u ulozi Marka Nikolića u Boljem životu, tako su se prepoznali u pjesmama boema Šaulića. Njegove numere o zavičaju i ljubavi su neprevaziđene za ljubitelje narodne muzike.

Oprostili smo se i od autora Srebreničkog inferna Đele Jusića. Kompozitor, gitarist, aranžer i dirigent je poručio da je ovom kompozicijom, kako je rekao, oplakao cijelu Srebrenicu. Autor je velikog broja djela zabavne i ozbiljne muzike.

Posljednje zbogom smo kazali muzičarima sarajevske kultne pop-rock scene. Preminuli su osnivač grupe Ambasadori Slobodan Vujović Vuja, gitarista, kompozitor i tekstopisac Amir Bjelanović Tula i bubnjar benda Sikter Faris Arapović.

Bjelanović, koji je bio omiljen među kolegama, je sarađivao sa brojnim kolegama. Najviše je sarađivao sa Edinom Dervišhalidovićem – Dinom Merlinom. Bio je član njegove grupe.

Arapović je bio član Siktera kao jednim od najaktivnijih bendova u ratnom Sarajevu. Svirali su kao predgrupa frontmenu Iron Maidena Bruceu Dickinsonu 1994. u prijestolnici i U2 na stadionu Koševo. Bili su prvi bend iz Bosne i Hercegovine čiji su se spotovi emitovali na MTV-u.

Ljubitelji hip hop muzike 2019. također neće pamtiti baš po dobrom. U Srbiji je poginuo reper Dalibor Andonov, poznatiji kao Gru. Poginuo je nakon što je paraglajderom upao u vodu.

Hakija Meholjić, Slobodan Popović, Zdravko Krsmanović, Mustafa Mujezinović, Dragan Vrankić

Preminuli su političari Hakija Meholjić, Slobodan Popović, Zdravko Krsmanović, Mustafa Mujezinović i Dragan Vrankić. 

Socijaldemokrata, policajac i član Ratnog predsjedništva Srebrenice Meholjić je preminuo u Tuzli. Imao je značajnu ulogu u odbrani Srebrenice. Iz SDP-a je isključen zbog podrške Pokretu socijalne pravde i demokratije čiji je jedan od osnivača Zlatko Lagumdžija. Poručio je da podržava ideju SDP-a, ali da se protivi rukovodstvu ove političke stranke. 

U 2019. je preminuo još jedan bivši član SDP-a, banjalučanin Slobodan Popović. Napustio je stranku čiji je bio jedan od osnivača, također zbog neslaganja sa rukovodstvom. Političku karijeru je nastavio u Partiji demokratskog progresa (PDP). Bio je zastupnik ove stranke u Narodnoj skupštini RS. Na komemoraciji u gradu na Vrbasu njegov prijatelj Vehid Šehić je istakao da je bio "čovjek koji je imao svoj stav".

U RS-u je Zdravko Krsmanović bio proglašen za najboljeg načelnika 2010. Potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Momčilo Novaković ga je nazvao osobom koja se zalagala za socijalnu pravdu, solidarnost, pravdu i dostojanstvo.

Mustafa Mujezinović je bio dugogodišnji političar i član Stranke demokratske akcije (SDA). Obnašao je niz značajnih funkcija. Posljednja u nizu je bila ambasador Bosne i Hercegovine u Rusiji. Nakon ostavke Nedžada Brankovića 2009, postao je premijer Federacije Bosne i Hercegovine. Od 1996. do 1998. je bio prvi premijer Kantona Sarajevo.

Dragan Vrankić je bio istaknuti član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Između ostalog, od 2003. do 2006. je bio Federalni ministar finansija i zamijenik predsjednika Vlade. Od 2007. do 2010. godine bio je ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine.