Opasno proljeće u Bosni: Knjiga Tervonen otkriva bol preživjelih i neizvjesnost oko nestalih u BiH

I decenijama nakon rata, u BiH se i dalje traga za ubijenima i nestalima: potresna knjiga Taine Tervonen govori o "dostojanstvu mrtvih i tihom očaju živih. 

"On je još uvijek na slobodi, iako je Tužilaštvo već 11. marta naložilo policiji da uhapsi Milorada Dodika. Saveznik Kremlja i separatist, koji u BiH obavlja funkciju predsjednika entiteta RS, nije se odazvao pozivu Tužilaštva, mada se tereti za napad na ustavni poredak BiH i mada je trebao biti u pritvoru već mjesec dana", piše Neue Zuercher Zeitung (NZZ) u članku pod nazivom Opasno proljeće u Bosni. Dodik je, podsjeća ovaj list, najavio da će od Moskve tražiti da u Vijeću sigurnosti UN-a blokira prisustvo EUFOR-ove vojne misije u BiH, koja broji 1.500 vojnika.

"Mnogi ljudi, posebno muslimani u RS-u, strahuju da bi Dodikove secesionističke težnje mogle dovesti do nasilja. Tokom rata od 1992. do 1995. godine, bosanski muslimani su masovno protjerivani i ubijani od strane srpskih ekstremista", piše dalje NZZ i citira povratnika Sudbina Mušića iz okoline Prijedora, koji kaže da se osjeća "kao u predvečerje rata".

Trending

Jačina 6.2: Objavljeni prvi snimci zemljotresa u Turskoj

"On je jedan od onih koji su se vratili u RS, iako su mu tamo ubili oca i iako je sam bio zatvoren u koncentracionom logoru Trnopolje. Mnogi se plaše da bi kriminalne grupe mogle ući tamo iz Srbije i izazvati nemire", piše NZZ i dodaje kako 50-godišni Sudbin Mušić ipak ne želi napustiti RS.

"Ono što me drži ovdje su obični Srbi, koji ne žele nikakvo zlo ali i opozicione stranke u RS-u", kaže Sudbin Mušić za švajcarski list.

Još uvijek nije jasno hoće li EUFOR biti u pratnji bosanske državne policije (SIPA) pri eventualnom hapšenju Dodika, navodi dalje NZZ. Obezbjeđenje bi moglo biti neophodno, s obzirom na to da bi se Dodik mogao okružiti pripadnicima lokalne policije. NZZ ukazuje i kako Dodik ima podršku i od svog saveznika u Srbiji, predsjednika Aleksandra Vučića i okončava članak njegovim riječima o mogućem hapšenju Dodika: "Nadam se da niko nije toliko lud da pokuša tako nešto", piše Neue Zuercher Zeitung.

24.03.25. 07:41

Kanadski parlamentarac poručio: 'BiH je na udaru, separatisti prijete novim ratom'

Dostojanstvo mrtvih i tihi očaj živih

U članku pod nazivom Trauma neznanja Süddeutsche Zeitung (SZ) iz Minhena piše o potresnoj knjizi Finkinje Taine Tervonen o "tihom očaju živih", koji ni danas nisu uspjeli pronaći svoje nestale članove porodice.

"Država BiH je kreatura rata. Od 1992. do 1995. godine, velikosrpsko ludilo, borbe i etničko čišćenje ostavili su iza sebe 110.000 mrtvih, većinom Bošnjaka", piše SZ i konstatuje kako od 30.000 nestalih na kraju rata njih 10.000 do danas nije pronađeno". U BiH vlada "hladni mir" a  Bosanci govore o "ratu sjećanja".

 "Rezignacija, ogorčenost, nepovjerenje, ravnodušnost, poricanje, predrasude i otvorena pitanja oblikuju suživot", pojašnjava minhenski list uz zaključak da je, shodno tome, suočavanje s prošlošću izuzetno teško. Pri tom citira Tainu Tervonen, koja kaže: "Oni koji ostaju u BiH, vode usamljen život"...a "neki od njenih prijatelja, koji su godinama borili protiv poricanja genocida, sada su iscrpljeni".

Taina Tervonen je rođena 1973. u Finskoj, odrasla u Senegalu, a živi u Parizu gdje za francuske i finske medije radi kao dokumentaristica, spisateljica i novinarka. Njena knjiga govori o 10.000 nestalih i njihovim porodicama, o "patnji čekanja" i "nemogućnosti tugovanja". Od 2010. do 2020. ona je niz puta boravila u BiH, prateći jednu antropologinju i jednu istražiteljicu. Prva se bavi mrtvima, druga živima: Senem identifikuje ljudske kosti, pronađene u masovnim grobnicama. Darija posjećuje porodice, sluša njihove priče o nestalima i uzima DNK uzorke, piše DW.

Iz Tervoneninih bezbrojnih bilješki, tonskih zapisa i fotografija prvo je nastao film, a zatim, 2021. godine i knjiga na francuskom jeziku, koja sada izlazi i na njemačkom. "Tervonen majstorski uspijeva zadržati ravnotežu između objektivnosti i empatije, što ovakva tragična tema zahtijeva. A "Popravka živih" ("Die Reparatur der Lebenden" ) je izvrsno napisana i prevedena knjiga", piše SZ.

24.03.25. 10:53

Miro Lazović: Ovo je najteža politička kriza u BiH od kraja rata. Potezi SNSD-a podsjećaju na 1992.

Rekonstruisati "sablasnu logistiku"

Ljudi stranoj novinarki Taini Tervonen prilaze čas s nepovjerenjem, čas sa čuđenjem i olakšanjem. Finkinja je usamljen slučaj, bosanskih novinara ovdje više nema, žale se stanovnici.

Tervonen detaljno i precizno opisuje rad arheologa, antropologa, forenzičara i vozača bagera. Ova novinarka, koja "nikada nije vidjela mrtvog čovjeka", mora gledati kako Senem sastavlja kosti kao slagalicu: "To je minuciozan posao, veoma spor i dugotrajan, vrlo repetitivan, a opet, moraš biti stalno pažljiv da ne napraviš grešku."

Izazovi su ogromni. "Masovne grobnice su rijetko na lako dostupnim mjestima a neke, kao ona u Tomašici kod Prijedora nalazi se na području nekadašnjeg rudnika željeza - idealno mjesto da tijela nestanu..." Potragu dodatno otežava činjenica da su počinioci pred kraj rata premještali tijela iz jedne masovne grobnice u drugu, kako bi prikrili tragove i zato ih je teže identifikovati.

Timovi za potragu moraju rekonstruisati "sablasnu logistiku". U jednom slučaju, ljudi jedne etničke grupe su očito ubijeni u svojim selima i ostavljeni u dvorištima, baštama i kućama. "Kasnije su se ostali seljani žalili na smrad", kaže jedan forenzičar.

"Tako je, vjerovatno, naređeno da se tijela kamionima prebace u masovnu grobnicu u Tomašici. Koliko je kamiona bilo potrebno da se 900 mrtvih prebaci? Koliko su puta morali voziti tamo-amo? Ko je to sve organizovao?", pitanja su kojima se bave oni, koji rade na traženju nestalih, piše njemački list.

Šutnja kao cijena koju treba platiti da bi svi mogli opet živjeti jedni pored drugih

U članku se konstatuje i kako "korupcija i šutnja" dodatno otežavaju istragu. "U Prijedoru, gdje većinu čine Srbi, svi šute", primjećuje Tervonen. "Niko ne spominje šta se dogodilo, ni počinioci, ni žrtve. Očigledno je šutnja cijena koju treba platiti da bi svi mogli opet živjeti jedni pored drugih. Udruženjima preživjelih teško je uopće se organizovati i dobiti bilo kakav prostor za javnu riječ“, citira se u članku Taina Tervonen.  .

Tervonen je pratila i dio suđenja ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, osuđenim na doživotnu robiju pred Međunarodnim sudom u Hagu. On je tvrdio da su žrtve "zakopane iz higijenskih razloga", a nikako da bi se "prikrilo zlodjelo".

"Penetrantni miris smrti provlači se kroz cijelu knjigu. Mnogo se puši, jer se na Balkanu mnogo puši, ali i da bi se na trenutak duhanskim dimom prikrio taj nepodnošljivi zadah", kaže se dalje u članku.

"Kada rodbina dođe na mjesto ekshumacije, atmosfera se mijenja. Metodičan, fokusiran rad, profesionalna distanca – sve to nestaje, ostaje samo čista bol preživjelih", citira SZ Tainu Tervonen.

"Kao da nešto poput turobne opomene visi u zraku: nisu mrtvi ti koji pate, taj teret i ta privilegija pripadaju živima. Suada, majka dvojice nestalih sinova, opisuje to ovako: "Jednostavno ne znam gdje su. Nisu ni među mrtvima ni među živima“, zaključuje Taine Tervonen u članku koji je objavio Süddeutsche Zeitung (SZ) iz Minhena.