Omeragići kod Višegrada: Danas otvaranje spomen-obilježja za 52 žrtve

Spomen-obilježje sa uklesanim imenima 52 žrtve svirepo ubijenih Bošnjaka iz naseljenog mjesta Omeragići kod Višegrada, bit će otvoreno ove subote.

Članovi porodice Memišević, koji su u najvećem broju ubijeni u ovom mjestu, inicirali su ideju da žrtvama bude napravljeno spomen-obilježje, s obzirom da skoro ni jedan od ubijenih Bošnjaka iz ovog mjesta nema svoj mezar, jer posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Kako je za Preporod.info kazao Bilal Memišević, čiji su otac i majka u samo nekoliko dana razmaka ubijeni u maju 1992. godine u Omeragićima, prisustvo na otvaranju spomen-obilježja potvrdili su brojni predstavnici iz vrha vjerskog, kulturnog i političkog života, a planirano je i njihovo obraćanje, te učenje vjerskog programa. Bit će proučena i dova pred duše svih ubijenih.

Trending

Admir Čavalić: 'Protiv sam neradne nedjelje, ima drugih načina kako pomoći radnicima'

Bilal Memišević, jedan je i od inicijatora izgradnje spomen-obilježja.

"Po kalendaru Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Višegrad u subotu, 4. septembra je otvaranje spomen-obilježja za ubijene stanovnike naseljenog mjesta Omeragići u MIZ Višegrad. Ideja o izgradnji spomen-obilježja javila se prije pet do šest godina. O tome sam razgovarao sa bratom Jusufom i rođakom Mehmedom i dogovorili smo da izgradimo spomen-obilježje za ubijene u protekloj agresiji na BiH, ali i za ubijene Bošnjake muslimane, iz naseljenog mjesta Omeragići u periodu od 1941 do 1945. godine. Oko troškova izgradnje pomoć nismo tražiti ni od koga. U tu priču smo ušli nas trojica, a svi oni koji su željeli i osjećali potrebu da se ugrade u to, usaglasili smo se da im nemamo pravo to osporiti. Izgradnja je koštala oko 45.000 KM", kazao je Memišević.

Dodao je da su još trojica Memiševića, njihovih rođaka, učestvovala u radovima i pomogli ih finasijski sa 6.080 KM.

"Preostali dio troškova smo nas trojica, brat, rođak i ja, na jednak dio podijelili. Spomen-obilježje je završeno, napravljeno i ako Bog da, u subotu ga zvanično otvaramo", kazao je Memišević, koji je i predsjednik MIZ Višegrad.

Naglasio je da se izgled spomen-obilježja uveliko razlikuje od onih koja viđamo širom BiH, ali i na samom području Višegrada.

"Hodajući po BiH i svijetu vidio sam da spomen-obilježja koja se grade za ubijene iz protekle agresije na BiH podsjećaju u dobroj mjeri na ona 'partizanska' gdje se dođe položiti cvijeće, odati počast stradalima. Mi smo odlučili uraditi nešto drugačije. Ovo spomen-obilježje osmišljeno je tako da u njemu 20 ljudi u svako doba može klanjati namaz, poput turbeta je. Onaj ko dođe položiti cijeća žrtvama, proučiti Fatihu tu se može i osvježiti, jer ima i abdesthana", pojasnio je za Preporod.

Prema njegovim riječima, nekoliko istaknutih intelektualaca pretraživali su arhivsku dokumentaciju ubijenih Bošnjaka iz mjesta Omeragići iz vremena Drugog svjetskog rata.

"Došli smo do spiska od 31 osobe koji su tada ubijeni od istog neprijatelja, zbog iste stvari, jer su bili Bošnjaci, muslimani, govorili bosanski jezik i bili svoji na svome. Na spomen-obilježju za ubijene iz protekle agresije 1992 -1995 je 21 ime. Memiševića je najviše. Nismo na spisak stavljali Memiševiće koji su život dali za odbranu BiH na prostoru Goražda, Sarajeva niti bilo kojeg drugog mjesta gdje su se vodile bitke i poginuli. Striktno smo vodili računa da su to oni koji su tu bili zatečeni, koji su izgubili živote u Omeragićima", navodi Memišević.

Dotakao se zločina koji je počinjen nad starcima, djecom, civilima, ubistva majke i oca…

"Na ovim prostorima su planski ubijani muslimani, žene, djeca, starci... Kao prve žrtve na prostoru opštine Višegrad, u maju 1992. godine, ubijeni su moji roditelji, 21. maja otac, a 27. maja majka. Bilo je to teško vrijeme, ljudi su popaljeni, protjerani, tamo ništa živo ni uspravno nije ostalo…U Omeragićima u svojoj kući kada je ubijena moja majka spaljene su i dvije žene, kao žrtve u Živoj lomači. Sve su to bili civili.

Iz Omeragića su u Živoj lomači ubijana i djeca. Elmedin Memišević je imao dvije do tri godine, spaljen je nakon što je protjeran iz Omeragića. Na žalost posmrtni ostaci mnogih žrtava nisu pronađeni. Od babe su pronađene tri, četiri kosti prilikom prekopavanja jezera Perućac, kada je bilo ispražnjeno.

Većina žrtava nije nađena. Od njih 21 ni danas ne postoje mezarja, grobna mjesta. Ovo je jedino mjesto gdje su spomenuti, gdje imaju njihova imena i prezimena sa datumom rođenja i mjesecom pogibije", istakao je na kraju razgovora Memišević.

Pozvao je sve sve one koji žele da dođu na otvaranje ovog spomen-obilježja, koje će kroz naredna stoljeća svjedočiti jednom strašnom zločinu, ubistvu, spaljivanju, mučenju ljudi, a samo zato što su bili Bošnjaci.