Niko od stanovnika Kantona Sarajevo ne bi trebao biti gladan

Anadolija
Niko od stanovnika Kantona Sarajevo ne bi trebao biti gladan
Amela Dautbegović na poziciju ministrice za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS došla je polovinom novembra prošle godine i kaže da je zatekla dosta zaustavljenih projekata, koje je za proteklih godinu dana pokušala pokrenuti.

Njeno ministarstvo pokriva mnogo oblasti, a ono što je između ostalog u nadležnosti ovog kantonalnog ministarstva je i sufinanciranje javnih kuhinja.

Prema njenim riječima, s obzirom na sredstva koja se izdvajaju za djelovanje javnih kuhinja, u KS niko od njegovih stanovnika ne bi trebao biti gladan.

“Bilo je dosta stvari u zastoju iz svih oblasti, koje su čekale u ladicama, a mišljenja sam da ih je trebalo pokrenuti, a neke čak i završiti. Krenuli smo od oblasti raseljenih i izbjeglica. U ovom periodu smo završili smještaj interno raseljenih porodica sa područja Općine Stari Grad. Radi se o 11 raseljenih porodica, koje smo u saradnji sa Općinom Stari Grad smjestili, i to smatram velikim uspjehom. Pokrenuli smo postupak rješavanja interno raseljenih porodica na području Općine Centar, na lokalitetu Šip. U toku je i rekonstrukcija objekta kolektivnog centra u Hrasnici u koji ćemo, možda, tokom sljedeće godine smjestiti 24 interno raseljene porodice“, kazala je Dautbegović i dodala da je njeno ministarstvo u skladu sa skromnim budžetskim sredstvima, koja su bila planirana u budžetu za 2016. godinu, uspjelo pomoći opštinama Prača i Ustiprača u sklopu projekata održivog povratka.

Iz oblasti rada i zapošljavanja Dautbegović kaže da je zatekla da program obavljanja pripravničkog staža službe za zapošljavanje KS nije završen za 2015. godinu.

“Taj program iz 2015. smo završili i uspjeli smo donijeli nove programe mjera za 2016. godinu, koje smo proširili. Pored obavljanja pripravničkog straža, tu je i program 'Zlatna značka', kojim je omogućeno najboljim studentima sa Univerziteta KS da obave pripravnički staž, pa čak i da zasnuju radni odnos. Zbog poznatih problema vršnjačkog nasilja u KS u toku je primjena programa pod nazivom '100 +'. U sklopu tog programa psiholozi i pedagozi su raspoređeni po osnovnim i srednjim školama kako bi radili sa djecom koja se nalaze u sukobu sa zakonom, te ih na taj način identificirati na vrijeme. U toku je i program 'Partnerstvom do radnih mjesta'. Za 2017. planiramo da jedan od programa bude prekvalifikacija i dokvalifikacija žena koje su žrtve nasilja. Mislimo da je to jako važno u cilju njihovog ekonomskog osnaživanja“, smatra Dautbegović.

Ministrica navodi da je i u oblasti socijalne politike bilo dosta projekata koji su čekali realizaciju, te da je u proteklih godinu uspjela pokrenuti neke od njih.       

“Pokrenuli smo drugu fazu deinstitucionalizacije Doma za djecu bez roditeljskog staranja. Kroz izmjene i dopune zakona o socijalnoj zaštiti obezbijedili smo da možemo imati 'Kuću za mlade'. Ona je namijenjena djeci koja nakon 18 godina života nemaju gdje i da budu u toj kući, naročito ako studiraju. Tako im je osigurano da do 27. godine mogu tu boraviti i pripremiti se za samostalan život“, priča Dautbegović i nastavlja:

“Pokrenuli smo mnoge postupke kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, a u toj oblasti nam mnogo pomaže nevladin sektor. Pomažemo rad 'Sigurne kuće',  gdje se smještaju žene i njihova djeca koji su žrtve nasilja u porodici. Prije dva dana smo imali konferenciju 'Pravda za svako dijete' u saradnji sa nevladinim sektorom. Uspjeli smo okupiti sve institucije koje rade na problemu maloljetničkog prestupništva i djece u sukobu sa zakonom. Imamo Javnu ustanovu terapijska zajednica, gdje smještamo mlade osobe koje su pod uticajem psihoaktivnih supstanci. Mnogo je zaista aktivnosti koje su u toku, nije lako za ovaj kratak period to sve postići, ali se nadamo da će se u narednom periodu pokazati rezultati.“

Prema mišljenju ministrice Dautbegović, u KS građani koji su u lošoj materijalnoj situaciji ne bi trebali prosjačiti na gradskim ulicama, jer je preko javnih kuhinja obezbijeđena hrana za sve koji su u stanju socijalne potrebe.

“Ministarstvo na mjesečnom nivou redovno sufinansira rad pet javnih kuhinja u Kantonu Sarajevo, koje imaju svoje punktove. Trenutno imamo 3.998 korisnika javnih kuhinja, koji to pravo ostvaruju putem nadležne službe za socijalnu zaštitu općine u kojoj žive. Dijele se topli obroci, vikendom suhi, i smatram da niti jedan građanin u KS ne može biti gladan, jer ima pravo otići u javnu kuhinju, a hrane ima dovoljno da se svim podijeli. KS iz svog budžeta na godišnjem nivou za rad javnih kuhinja izdvaja 2.563.700 konvertibilnih maraka“, naglašava Dautbegović.

Ministarstvo pomaže i rad raznih udruženja, od kojih se većina bavi pomaganjem osobama sa invaliditetom.

“Trenutno imamo 13 udruženja na budžetu KS. U toku je odabir ponuda po javnom pozivu, koji na osnovu uredbe koju je donijelo Ministarstvo finansija, koja ima kriterije na osnovu kojih vršimo odabir koja će se udruženja sufinansirati. Uglavnom se radi o udruženjima koja pružaju pomoć osobama sa invaliditetom. Naročito bih htjela istaći da imamo problem koji nije institucionalno riješen, a to su djeca sa invaliditetom na šta će naše ministarstvo staviti akcenat u budućnosti. To su vrlo osjetljive kategorije. Porodice koje dobiju dijete sa nekim stepenom invaliditeta imaju strašan problem, jer nemamo dnevni centar u KS gdje bi djeca mogla boraviti dok roditelji rade. Problem je što te majke moraju ostaviti posao, jer nema ko da im čuva tu djecu. Onda dođe i do raspada takvih porodica, a znamo da je ona osnov svakog društva i da moramo raditi na jačanju porodice“, naglašava Dautbegović.

Ono što je ministrica izdvojila kao najveći izazov za nju i njene uposlenike u narednom periodu jeste reforma socijalnog sektora koja kreće sa federalnog nivoa.

“Svi kantoni u ovom resoru će imati težak zadatak s obzirom da nam prethodi reforma socijalnog sektora u Federaciji BiH. Pred nama su veliki zadaci i puno posla, tako da pravimo novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji ovog ministarstva, jer sadašnji pravilnik ne sadrži opis radnih mjesta za sve reforme koje nas čekaju u 2017. godini i nakon toga. Najvjerovatnije ćemo se morati kadrovski pojačati, jer ovo ministarstvo u ovom trenutku ne raspolaže sa dovoljnim brojem socijalnih radnika i diplomiranih pravnika koji mogu iznijeti reformu“, zaključila je ministrica Dautbegović.

Prema podacima ministarstva, nakon prve registracije raseljenih lica, koja je provedena tokom 2000. i 2001. godine, 31. decembra 2001. u KS bilo je 71.349 takvo lice. U periodu do 31. oktobra 2016. godine taj broj je značajno smanjen i sada iznosi 3.090 raseljenih lica u KS. Zaključno sa istim datumom resorno ministarstvo plaća zdravstvenu zaštitu za 336 raseljenih lica, koja to pravo nisu ostvarila na neki drugi način.

Vrijedi spomenuti da od 3.988 registrovanih korisnika javnih kuhinja, najviše korisnika, njih 1.622, ima javna kuhinja “Crveni krst“, koja hranu distribuira na 19 punktova u sedam opština KS. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije