Niko ne želi ostati u zemlji gdje jedna plaća ne može podmiriti mjesečne troškove

K. Silajdžija
Niko ne želi ostati u zemlji gdje jedna plaća ne može podmiriti mjesečne troškove
Negativni demografski trendovi u Bosni i Hercegovini poput bijele kuge, ali i sve većeg odlaska stanovništva, naročito mlađih kategorija, dovelo je u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine kao države.

Uzorci odlaska stanovništva uglavnom su ekonomske prirode. Visoka stopa nezaposlenosti, niske plaće, visoki troškovi života, odsustvo pravne države, odsustvo bilo kakve perspektive tjera ljude iz BiH da potraže spas za sebe u razvijenijim i uređenijim zemljama.

Agencija za statistiku BiH periodično objavljuje podatke o potrošnji domaćinstava, dok se redovno objavljuju podaci o prosječnoj plaći, stopi nezaposlesnosti i drugo.

Broj zvanično nezaposlenih osoba u junu 2017. iznosio je 485.888 što je za 32.146 manje nego u junu 2016. godine. Istovremeno, broj zaposlenih radnika iznosio je 747.759.

Prosječna neto isplaćena plaća u Bosni i Hercegovini u aprilu 2017. godine iznosila je 839 KM, od čega je u FBiH iznosila 847 KM, a u RS 821 KM.

Jedno domaćinstvo u BiH prosječno broji 2,9 članova, dok prosječna mjesečna potrošnja jednog domaćinstva iznosi 1.408,04 KM.

Iz navedenog može se vidjeti da jedna plaća nije dovoljna da podmiri ukupne mjesečne troškove!

Domaćinstvo u BiH mjesečno potroši 415,76 KM za hranu i piće dok 992,28 KM potroši na neprehrambene proizvode i usluge.

U strukturi mjesečne potrošnje jednog domaćinstva u BiH, na troškove za hranu i piće mjesečno otpada 29,9 posto i ovo je ujedno najveća stavka u potrošnji. Drugi najveći trošak iznose stanovanje, električna energija, plin i ostali energenti 27 posto. Gotovo 57 posto ukupnih mjesečnih troškova otpada na hranu i režije.

Od ostalih troškova tu su: prijevoz (10 posto), ostala dobra i usluge (6.9 posto), odjeća i obuća (4,9 posto), namještaj, oprema i usluge (4,5 posto), telekomunikacije (4,5 posto), zdravstvo (3,8 posto), alkoholna pića i duhan (3,3, posto), hoteli i restorani (2,6 posto), rekreacija i kultura (2,0 posto). Najmanje se mjesečno izdvaja na obrazovanje i to svega 0,6 posto budžeta.

Domaćinstva koja se nalaze u gradu mjesečno troše 1.527,22 KM, dok vangradska domaćinstva mjesečno izdvajaju 1.316,70 KM. Troškovi života u gradu 16 posto su veći u prosjeku u odnosu na ruralna područja.

Relativno siromaštvo određuje se u odnosu na standard života koji se u određenom društvu i vremenskom periodu smatra prihvatljivim. Relativno siromaštvo često označava blaže oblike siromaštva, odnosno standard dovoljan za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Prag relativnog siromaštva u BiH iznosio je 400,67 KM. Skoro 160.000 domaćinstava ili oko 490.000 stanovnika je ispod praga relativnog siromaštva. Stopa relativnog siromaštva u BiH iznosi 16,3 posto.

Iz navedenih podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine jasno se može uočiti zašto se mnogi građani odlučuju za odlazak iz naše zemlje.

BiH u mnogim ekonomskim parametrima zaostaje za zemljama Europske unije i regiona.

Domaći političari kontinuirano se svađaju, zaoštrava se predizborna kampanja, a rješavanje glavnog problema u BiH, a to je poboljšanje životnog standarda stanovništva njima uopće nije prioritet. Zbog toga sve više građana, naročito mlađih ljudi, napušta BiH i odlazi u visokorazvijene i bogatije zemlje.

Pogledajte infografiku na ovom linku  

Prag_Siromastva.jpg - undefined

Radiosarajevo.ba: Prag_Siromastva.jpg


Infografika troškova života Foto: Radiosarajevo.ba

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije