Neven Anđelić: SDP-u i DF-u treba biti važnije da zajedno poraze nacionaliste

Amil Dučić
Neven Anđelić: SDP-u i DF-u treba biti važnije da zajedno poraze nacionaliste
Privatni album / Neven Anđelić
Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent's univerzitetu u Londonu, u intervjuu za Radiosarajevo.ba govorio je o pritisku međunarodne zajednice na bh. političare da se usvoje izmjene Izbornog zakona BiH.

"Današnja, post-daytonska Bosna i Hercegovina je američki projekt. Tada im je značajno bilo da se pokažu kao mirotvorci i da zaustave rat koji je okupirao svjetske televizijske ekrane i medije skoro četiri godine. Američko prisustvo i ozbiljnost namjera u održanju mira i funkcioniranju takve državne tvorevine ogleda se u opstanku BiH bez prevelikih sigurnosnih potresa gotovo četvrt stoljeća nakon Daytona. Desetak godina nakon mirovnog sporazuma shvaćeno je da unutrašnjopolitičko uređenje priječi razvoj i prosperitet zemlje. Tu dolazi famozni "Aprilski paket" koji su domaći političari odbili. Tada sam živio i radio u Sarajevu i sjećam se ljutnje, gotovo očajanja američkog ambasadora zbog propasti projekta. Decenija od tada označena je američkom i evropskom pasivnošću i shvatanjem domaćih nacionalističkih političara da mogu raditi gotovo šta žele sve dok zaista ne pokušaju ostvariti krajnji retorički cilj njihovih politika koji bi ugrozio stabilnost zemlje, regije i Evrope", kazao je Anđelić.

Radiosarajevo.ba: S druge strane uveliko postoje informacije da bi pritisak s vana mogao pogodovati Čoviću i njegovoj viziji iznjena Izbornog zakona. Kako na to gledate?

"Sadašnji izborni zakon kreiran je da zadovolji nekadašnje "zaraćene strane" pri čemu konsocijacijski politički model onemogućava nadglašavanje manje etničke skupine u podijeljenom društvu. Rezultat su velike, često nefunkcionalne koalicije ali i ostvarena sigurnost u zemlji i regiji. Dakle i domaće elite kao i strani kreatori modela zadovoljni su bili dok neko nije narušio taj model - SDP i izbor Komšića u Predsjedništvo BiH.

Sve tri grupe nacionalista vide sopstveni izbor u ovo tijelo kao njihovo legitimno pravo a izborni zakon kao obavezu da proizvede stanje u kojem samo nacionalisti mogu biti izabrani. Evropljani i Amerikanci su, mada okupirani važnijim geopolitičkim situacijama, čekali da alternativa ponudi naredni korak nakon Komšićevog izbora i SDP-ovog relativnog uspjeha 2010. godine.

Prije nekoliko godina su mi neki vodeći zapadni diplomati govorili da moraju s nacionalistima surađivati jer je alternativa ili nepostojeća ili nekompetentna. U tom svjetlu oni sada nastoje zadovoljiti i umiriti sve tri nacionalističke političke elite i učvrstiti izborni zakon koji ce spriječiti novog Komšića ili bilo kakvu alternativu postojećem stanju za dogledno vrijeme. Opšte licemjerje ogleda su u činjenici da skoro niko ne spominje više Sejdića, Fincija, stotine hiljada građana ove zemlje kojima takav izborni zakon i ustav zemlje priječe mogućnost obnašanja niza funkcija i aktivnog učestvovanja u društvu. Građani drugog reda su ozakonjeni u Bosni i Hercegovini i to nikoga ne uznemirava, osim možda Savjet Evrope u čijem Savjetodavnom komitetu za okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina sam član i gdje smo usvojili vrlo oštro mišljenje o Bosni i Hercegovini koje je još uvijek nije javno upravo iz političkih razloga.

U međuvremenu su se Sejdiću i Finciju pridružile Zornić, potom Pilav s odlukama i jos stotine tužbi koje čekaju na presude Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, čak i ako se Izborni zakon promijeni u interesu hrvatskih nacionalista ostaće veliki broj građana drugog reda. Alternativa bi morala na to sada glasno ukazivati i na toj osnovi se usprotiviti sadašnjem prijedlogu jer inače će je nebošnjaci vidjeti kao mlaku verziju SDA što bi bio konačni poraz ideje Bosne i Hercegovine.

SDP, DF, NS, GS, sve nenacionalističke stranke napravile bi veliki korak, kada se već ne mogu dogovoriti oko zajedničkog nastupa, da formalno imenuju jednog zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH koji nije Srbin, Hrvat ili Bošnjak i kojeg će neminovno izborna komisija odbiti.

Simbolički bi ukazali na veliki problem i privukli pozitivne reakcije. Niko od njih ovdje ne može imati direktnu korist i zato bi ovo praktično bilo idealno da pokažu i glasačkom tijelu da imaju neku zajedničku široku viziju za budućnost kada već istrajavaju na javnim prepirkama još prije početka zvanične izborne kampanje.

Radiosarajevo.ba: Zaoštreni odnosi unutar ljevice, SDP i DF- a, su prošle sedmice kulminirali na način da su Željko Komšić i Enver Bijedić otvorili paljbu jedan na drugog ne štedeći ni SDP ni DF u kvalifikacijama. Vaš komentar?

"Mislim da je SDP nakon izborne katastrofe 2014. godine pokušao pronaći uzroke unutar partije i donekle je uspješan u otklanjanju nekih kauza. DF je prije dvije godine doživio sličan fijasko na lokalnim izborima ali izgleda da nisu niti pokušali sagledati mogućnost da su osnove katastrofalnih rezultata unutar same fronte. S takvom sviješću onda ulaze u konfrontacije s prirodnim saveznicima i štete i sebi i njima. Bojim se da je i jednima i drugima važnije da budu bolji od onih drugih umjesto da pokušaju zajedno poraziti nacionaliste. Nikšićeva partija je učinila neke značajne korake poput uključivanja nekoliko Srba političara iz RS-a što je ozbiljan znak da ideja mutlietničke građanske BiH opstaje.

Moram vam reći da mi se čini da Komšić nije očekivao tako snažan otpor najavi sopstvene kandidature, kritiku njegovog političkog ponašanja i sada tražeći mogućnost časnog uzmaka zapravo alijenira veliki broj svojih nekadašnjih glasača. Možda ga je SDP trebao više okuražiti za povlačenje ideje o samokandidaturi ali niti oni sami ne pokazuju da znaju konceptualno šta im je ostvarivi cilj. Idealno Predsjedništvo bi bilo, po mom sudu, Ivanić, Imamović (ili neki drugi SDP-ov kandidat(kinja), Komšić. Nisam siguran da li u SDP-u i DF-u znaju koliko od ove trojice (ili nekih sličnih) zaista može i biti izabrano.

 Lider SDA, SDP-a, DF-a - undefined

FOTO: Radiosarajevo.ba:  Lider SDA, SDP-a, DF-a

Radiosarajevo.ba: Kako Vi gledate na trvenja unutar SDA? Očito je da je borba za mjesto kandidata za člana Predsjedništva prerasla u borbu za preuzimanje stranke?

To je štetočinska stranka po Bosnu i Hercegovinu i što je gora njihova unutarpartijska situacija veće su šanse za poboljšanje opštih mogućnosti za prosperitetnu državu. Izetbegović, Čović, Dodik imaju zajedničku odliku da im je jedino bitno blokirati bilo šta pozitivno za sve građane. Nemamo prostor ovdje za sve primjere ali potpuno je jasno iz njihovog političkog ponašanja da su anti-državne politike osnove njihovih ideologija te da se, apsurda li, tako približavaju anarhističkim idealima iako sva trojica žele autoratarnu vlast i moćnu državu. Problem je što u jednoj državi ne mogu postojati trojica autoritarnih vođa. Stoga sva trojica podrivaju državu i u procesu uništavaju Bosnu i Hercegovinu.

SDA od samog nastanka ima unutrašnje podjele koje su najčešće uzrokovane kandidatskim listama. MBO je nastala 1990. godine upravo jer Zulfikarpašić nije mogao dobiti kandidaturu unutar SDA. Silajdžić je nakon rata krenuo s projektom Stranke za BiH da se ovaploči kao drugi u Bošnjaka i prirodni nasljednik vremesnog Izetbegovića. Potom, a i u međuvremenu, imamo Abdića, A-SDA te sada Šepića, Konakovića, Hadžibajrića.... Međutim konstanta je SDA a svi ostali se pojavljuju, pokušavaju nešto i ultimativno bivaju poraženi (osim Hadžibajrića). Stoga mislim za koga god se Izetbegović Drugi odluči ta će osoba biti lider(ica) SDA. Možda mu je neko savjetovao, mada nisam siguran da je okružen kvalitetom koja bi mogla spoznati takvu opasnost, da se glasačko tijelo može pobuniti protiv trećeg člana predsjedništva istog prezimena.

Hillary Clinton je bila u šoku nakon poraza ali glasačima je dosta iste porodice ili grupe porodica (Od 1988 do 2024 Amerikom bi vladale dvije porodice, Bush i Clinton s intermezzom Obame da je ona bila izabrana) pa su se opredijelili za Trumpa. Trend je skoro globalan - Francuska, Grčka, Španija, Italija pa i Njemačka pokazuju zasićenost glasačkog tijela tradicionalnim elitama. Izetbegovići su sigurno to - elita ali i potencijalni drugi SDA kandidati su dio iste elite. Možda je konačno vrijeme došlo da se bošnjački glasači obračunaju sa sopstvenom nacionalističkom elitom.

 

Dr. Anđelić je i član Savjetodavnog komiteta za Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina u Vijeću Evrope te gostujući profesor na univerzitetu u Bologni. Često ga angažiraju vladine i nevladine agencije i univerziteti u svijetu poput britanskog Foreign and Commonwealth Office, američkog State Departmenta, Woodrow Wilson centra u Washingtonu, univerziteta Columbia, Stanford, Berkeley, LSE, Zagreb, Cardiff te mnogih drugih gdje je držao gostujuća predavanja. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije