Nesposobnost vlasti u BiH: Kako je spor sa Viaductom doveo državu do blokade računa

Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s jednim od najskupljih i najdelikatnijih međunarodnih pravnih sporova u svojoj novijoj historiji.

Slovenska građevinska firma Viadukt d.o.o. iz Portoroža, zajedno s dvojicom suvlasnika, Vladimirom Zevnikom i Borisom Goljevščekom, nakon gotovo desetljeća arbitraže pred ICSID tribunalom u Washingtonu, potvrdila je presudu iz 2022. godine kojom joj se priznaje pravo na višemilionsku odštetu zbog propalih ulaganja u BiH. No, prava drama tek počinje.

Više od 110 miliona KM: Dug raste iz dana u dan

Prema vještačenju angažiranom od strane tužitelja, ukupni dug koji BiH treba isplatiti 1. marta 2025. godine iznosio je vrtoglavih 110.169.862,95 KM, uključujući glavni dug, zatezne kamate i troškove zastupanja. Presuda je već priznata pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, kao i u pravnim sistemima Belgije i Luksemburga.

Trending

Vlada KS upozorava Sarajlije: Falsifikovani dopisi kruže haustorima – nema inspekcija ni kazni

Međutim, ključna prepreka ostaje – država odbija isplatiti dug ili postići nagodbu po uvjetima koje predlaže Viadukt. Zbog toga je firma posegnula za pravnim mjerama koje su ozbiljno uzdrmale temelje javnih financija u BiH.

Blokade, zapljene, ovrhe

Eurocontrol u Bruxellesu je po nalogu belgijskog suda blokirao novčana sredstva koja Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) treba primiti za usluge upravljanja zračnim prostorom. Također, u Mostaru je već izdan nalog za ovrhu nad nekretninama Centralne banke BiH, dok su postupci u Banjoj Luci i Brčkom u fazi provedbe. U Sarajevu se priprema pljenidba sredstava s jedinstvenog računa Trezora BiH, no još uvijek nije službeno zavedena.

Zastupnici tužitelja jasno su istaknuli: dokle god BiH ne isplati dug u cijelosti – ovršni postupci neće biti obustavljeni, uključujući i one u inostranstvu.

27.03.25. 07:40

Zbog odluka vlasti BiH ostaje bez imovine? Centralna banka i BHANSA pod prijetnjom

Prema analizi vještaka, kamata se obračunava po složenom – kamatno-kamatnom sistemu. To znači da se kamata kapitalizira svakim obračunskim razdobljem, pa se kamata iz prve godine dodaje glavnici i tako generira dodatne kamate. Osnovica za obračun kamata već je premašila 49 miliona eura, a potencijalne štete u iduće tri godine mogle bi narasti za dodatnih 10 do 20 miliona eura, ovisno o dinamici neplaćanja.

BiH nudila otpis kamata – Viadukt sve odbio

Vijeće ministara BiH formiralo je pregovarački tim koji je predložio višegodišnju otplatu bez kamata i obustavu svih blokada. No Viadukt je prijedlog ocijenio kao neprihvatljiv. "Zašto bismo pristali na ustupke kada imamo sve sudske odluke u svoju korist?", bio je stav njihovih zastupnika.

U službenom dopisu naveli su da zbog višegodišnjeg odugovlačenja i ignoriranja – nemaju više povjerenja u dogovor, ali su spremni zaustaviti obračun kamata i obustaviti postupke u BiH ukoliko se u roku od tri mjeseca (do 17. juna 2025.) isplati puni iznos. Inostrane ovrhe, međutim, ostaju aktivne do konačne isplate.

Prema Zaključku Pravobraniteljstva BiH, RS bi trebala platiti dug jer je dala garanciju za postupak poništenja presude, koja je u međuvremenu pravomoćno odbijena. No tu garanciju sada svi izbjegavaju spominjati. Ministarstvo financija BiH dobilo je nalog da isplati dug, ako RS to ne učini u roku 15 dana. Do sada, koliko je poznato – ništa nije uplaćeno.

Dok Vijeće ministara odugovlači s konačnom odlukom, pred BiH se gomilaju pravne prijetnje. Tužitelji su već angažirali 3VB kancelariju iz Londona, a za potrebe blokada troškovi zastupanja narasli su za dodatnih 643.434,86 USD. Sveukupno, dodatni troškovi povezani s ovim slučajem – iznose više od 1,5 miliona USD.

BiH se nalazi pred zidom. Ignoriranje presude, unatoč svim međunarodnim i domaćim priznavanjima, dovelo je do pravnog haosa i blokade državnih sredstava. I dok se domaće institucije i dalje nadaju "povoljnijem rješenju", vrijeme neumoljivo radi za Viadukt, piše Hercegovina.info.

Ako država ne reagira – mogao bi ovo biti slučaj u kojem BiH, osim što gubi pravno, gubi i ekonomski suverenitet nad vlastitim javnim financijama.