Neodržani govor Olija Rena

Press služba Parlamenta BiH dostavila je u popdnevnim satima govor Ollie Rehna, komesara za proširenje Evropske unije kojim se danas trebao obratiti članovima oba doma Parlamentarne skupstine BIH na nastavku 13. zajednicke sjednice oba doma.

Prenosimo govor u cijelosti

Bosna i Hercegovina ka europskoj eri: Put naprijed

Gospodine Predsjedatelj, cijenjeni članovi Parlamenta

Čast je i zadovoljstvo obratiti vam se danas. Vaša uloga parlamenta na državnoj razini je ključna za europske integracije. Vaš je zadatak usvojiti potrebne zakone i reforme, te pomoći formirati javno mišljenje.

Potpora građana jest kamen temeljac europskih integracija. Znam: bivši sam parlamentarac, te i sam vodim stalnu EU kampanju.
Ovo su teška vremena za Bosnu i Hercegovinu. Ekonomija je pogođena i obični ljudi se bore sastaviti kraj s krajem. Sjenka žalosti još uvijek visi nad nama nakon još jedne komemoracije žrtavama Srebrenice. I – shvatio sam – mnogi su razočarani što se BiH nije kvalificirala za liberalizaciju viza u prvom krugu zbog nedostatnog ispunjenja sigurnosnih standarda EU.

Ipak, danas želim prenijeti poruku ohrabrenja. Želim naznačitii viziju kako Bosna i Hercegovina može može dobiti bezvizni režim putovanja za sve svoje građane, status kandidata za EU i oblik ustavne reforme koji je potreban za pridruživanje EU.

Kad sam posjetio Bosnu i Hercegovinu krajem prošle godine, rekao sam da će 2009. godina pružiti nove mogućnosti. Ove prilike još uvijek postoje.
Liberalizacija viznog režima jest jedna od njih.

EU želi da svi ljudi Zapadnog Balkana putuju slobodno u Europi. Postavili smo iste uvjete za liberalizaciju viza za svaku državu. Niti jedna država nije imala nikakvih prečica niti povlašteni tretman.

Nakon sporog početka ispunjenja uvjeta postavljinih u mapi puta EU za vize, Bosna i Hercegovina nedavno je napravila dobar napredak. Pozdravljam Akcijski plan koji je usvojilo Vijeće ministara ovog tjedna kako bi se ispunili preostali zahtjevi, kao i napore ovog Parlamenta. Odobravanje putovanja bez viza određenoj zemlji nije samo pitanje donošenja političke odluke u EU, niti je to pitanje tko ga moralno zaslužuje.

Područje Šengena je zajednički prostor slobodnog kretanja ljudi između 28 država. Kako bi se osiguralo da se to ne zloupotrebljava, moraju se primijeniti najviši sigurnosni standardi, posebice na našim vanjskim granicama. Zbog toga zapravo i postoje EU vizni uvjeti: zaštita šengenskog prostora i sloboda koja se daje za dugoročnu dobrobit svakomu.

Ovo je legitimno pravo, ali i obveza EU prema svim njezinim građanima. Pored toga, to je jedini način da se uvjere Ministri unutarnjih poslova Unije kod kojih su ključevi za bezvizno putovanje.

Ono što BiH još treba uraditi nije teško; samo se mora uraditi. Iznad svega, moraju se u velikoj mjeri uvesti biometrijski pasoši , te se moraju poduzeti mjere da se oni zaštite od krivotvorenja i korupcije. Paralelno s tim, Bosne i Hercegovina mora intenzivirati svoju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, mora poboljšati svoje granične kontrole, te ima još toga što se mora uraditi na reformi policije, ono na čemu EU godinama inzistira!

Prošli tjedan smo poslali detaljan popis ovih zahtjeva vašem Ministarstvu sigurnosti. U tom popisu navedeni su svi novi zakoni koji se moraju donijeti, svaki postojeći zakon koji treba bolje provoditi, te svi drugi problemi koji se moraju riješiti – ukupno oko 50 aktivnosti. Pozvali smo vašu Vladu da nas do 01. listopada/oktobra ove godine izvijesti o tom. Želimo brži napredak s Bosnom i Hercegovinom – upravo onoliko koliko i vi želite.
U biti, EU želi dati prijedlog za liberalizaciju viza za BiH u 2010. godini, ukoliko ispunite uvjete tijekom narednih mjeseci. To je naš cilj i konkretno obećanje u zamjenu za konkretne aktivnosti. Vi uradite svoj dio, mi ćemo uraditi svoj dio. To je fer igra.

Druga mogućnost koju Bosna i Hercegovina ne bi smjela propustiti ove godine jest prijelaz sa stabilizacije iz Daytona ka europskoj integraciji. Ovdje mislim na zatvaranje OHR-a nakon što se ispune uvjeti, početak novog poglavlja gdje je u središnjici članstvo u EU. Govorim o ovom kao o jednoj mogućnosti jer izgled za članstvo u EU nastaje onda kad se zatvori OHR.

Ja snažno podržavam OHR, a EU ostaje i dalje predani član Vijeća za implementaciju mira. OHR je imao ogromnu ulogu tijekom proteklih godina izgraditi stabilnost i implementirati mirovni sporazum iz Daytona.

Svi Visoki Predstavnici imaju puno zasluga – sve istaknuti Europljani – koji su služili ovoj zemlji tijekom proteklih 14 godina, počevši od mog cijenjenog prijatelja Carla Bildta 1996. godine, sve do njegovog cijenjenog kolege, Valentina Inzka, danas. Oni i njihovi timovi pomogli su napredak ove zemlje do točke kada je aplikacija za članstvo u EU sada jasno vidljiva.

Odajem im počast za njihov žar i njihovo opredjeljenje za Bosni i Hercegovinu i njezin narod.

To znači da OHR ne može odvesti ovu zemlju tamo gdje sad želite poći. Dozvolite da to kažem na najjednostavniji način: ne postoji način na koji se jedan kvazi-protektorat može pridružiti EU. Niti će se razmatrati bilo koja aplikacija za članstvo u EU sve dok je OHR prisutan. Dozvolite mi čak i ponoviti ovo kako bi se izbjegao bilo kakav nesporazum: država sa Visokim Predstavnikom ne može postati kandidatom za EU. To je pitanje političke zrelosti i vodstva, a ne samo pitanje tko sjedi za stolom kad mi pregovaramo.

Shvatite to kao mogućnost: ukoliko ispunite uvjete za zatvaranje OHR-a ove jeseni, te ukoliko se ubrzaju reforme vezane za EU, onda cilj započinjanja pregovora za pristup u EU može postati realan u godinama koje slijede.

Trebate samo pogledati južno, Crnu Goru, gdje sam jučer bio u posjetu, te vidjeti kako brzo stvari mogu krenuti naprijed jednom kad se postigne nacionalni konsenzus o EU reformama i kad počne djelovati. To nije očito samo po sebi.

Zatvaranje OHR-a, kad za to dođe vrijeme, neće značiti gubitak interesa međunarodne zajednice. Upravo suprotno.

EU će značajno povećati svoju prisutnost, mi ćemo naoštriti svoje alate kako bi smo pomogli napredak BiH ka Europi – i suočiti se s onim koji opstruiraju.
Europska komisija i Ured Posebnog predstavnika EU postat će jedno. To će zapravo biti najveći EU ured bilo gdje u svijetu. Što više, i ja i Javier Solana inzistiramo da ostali članovi međunarodne zajednice moraju također biti dio ovog ureda. EUFOR i EUPM će ostati, a EU neće tolerirati bilo kakav izazov za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Ovo me dovelo do ustavne reforme.

Ustavna reforma nije preduvjet za zatvaranje OHR-a. Niti je ona potrebna za apliciranje za članstvo u EU. Ali ustavna reforma jest potreban dio procesa pristupa EU.

Bosna i Hercegovina neće moći pristupiti EU sa sadašnjim ustavom. To je tako jednostavno. Zapravo, mi čak nećemo moći odobriti status kandidata bez određenih reformi.

Već godinama se Bosna i Hercegovina ne pridržava Europske konvencije o ljudskim pravima i ne ispunjava uvjete Vijeća Europe. I jedno i drugo zahtijeva ustavnu reformu i oboje je sada dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – SAA. Ukoliko se ništa ne učini da se riješi ova situacija, možda ćemo morati suspendirati SAA upravo na dan kad stupa na snagu. Ja to ne želim, niti to vi – nadam se – želite. Ovo je konkretan zadatak od kojeg treba početi.
Povrh toga, EU je spremna pomoći BiH naći ustavni model koji je prihvatljiv za sve i koji omogućava funkcionalnu i učinkovitu državu.

Mi možda nemamo nacrt za ustav, ali EU postavlja dva uvjeta koja su temeljna za svaku državu koja se želi pridružiti: mora biti sposobna nametnuti propise EU diljem zemlje, te mora biti sposobna govoriti u jedan glas u EU i međunarodnim odnosima. Ima li potrebe kazati da je trenutna situacija gdje BiH predsjednici, ministri i dužnosnici putuju u inozemstvo zastupajući različite, ponekad suprotne pozicije, krajnje nemoguća?

Proces pridruživanja EU također podrazumijeva određen broj drugih reformi.: institucije koje se moraju uspostaviti na državnoj razini, nadležnosti koje treba razjasniti između različitih razina vlasti, te korake potrebne za fiskalnu održivost.

Ovo je još jedna mogućnost koju BiH može iskoristiti. Kao dio procesa pridruživanja procesu EU, odredit ćemo ustavne reforme koje su vam potrebne za status kandidata i moguće članstvo. Ove reforme možda nisu toliko velike kao što neki političari sanjaju da jesu, ali će osigurati konkretan plan za promjenu koja je potrebna za pridruživanje EU i stvaranje funkcionalne države.

Pretpostavljam da naše rasprave o članstvu u EU i ustavnoj reformi , mora da su u cijelosti izvan doticaja ljudi koji se bore da prežive sa samo nekoliko stotina konvertibilnih maraka mjesečno, dok gospodarstvo i dalje opada.


Ne postoji čudesan lijek. Svatko se u Europi bori sa istim problemima. Ali ovo je moja poruka danas: EU je stalo do Bosne i Hercegovine. Odvojili smo skoro 40 milijuna EUR za Bosnu i Hercegovinu kao dio paketa odgovora EU na ekonomsku krizu, zajednos 440 milijuna koje smo već planirali za BiH do 2011.godine.

Ovaj novac utrošit će se na investicije kojim se brzo otvaraju radna mjesta i ubrizgava novac u gospodarstvo, kao što je izgradnja hidro elektrana i potpora malim i srednjim poduzećima.

Sad kad je postignut sporazum sa MMF-om, EU također može razmotriti makro-financijsku pomoć pod uvjetom da Bosna i Hercegovina ispoštuje uvjete MMF-a, uključujući i onaj o sudionicima rata.

Znači, postoji svjetlo na kraju tunela, ako svi urade svoj dio posla.

Dame i gospodo,
Dozvolite mi na kraju osobno razmišljanje. Bez obzira koliko čeznemo za boljom budućnošću, prošlost živi u našim mislima i našim dušama. Bio sam u Srebrenici 11. srpnja/jula 2005., deset godina nakon genocida. Ne postoje riječi koje mogu u cijelosti opisati golemost počinjenih zločina, ili bezdan žalosti koja je ostala. Taj dan će me obilježiti za cijeli život.

EU je proglasila 11. srpnja/jula kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Iz svoje povijesti znamo da je sjećanje jednako potrebno koliko je i bolno. Potrebno je ne samo kako bi se usprotivili „selektivnom sjećanju“ onih koji i dalje osporavaju – do današnjeg dana – što se zaista dogodilo, kako u Srebrenici, tako i u mnogim drugim gradovima i selima diljem ove zemlje.

Pravda je neophodna. Svi oni koji su optuženi za ratne zločine moraju doći pred sud i platiti za zločine koje su počinili.
Pored pravde pred sudom, postoji i drugi i jednako trajan oblik pravde koji možemo ponuditi žrtvama: bolja budućnost za njihove voljene koji su preživjeli. To je ono što bi muškarci i dječaci koji su umrli u Srebrenici, žrtve svugdje, željele za svoje obitelji.

To je ono što i EU želi Bosni i Hercegovini.

Za pridruživanje EU treba vremena, nekoliko godina. Ali ako nam povijest Europske unije i njezinog proširenja išta govori, to je da je put vrijedan putovanja, te da destinacija članstvo u EU jest krajnja garancija trajnog mira i društvenog napretka.

Mi ne možemo putovati putem ka EU za Bosnu i Hercegovinu. Ali mi možemo pomoći, mi hoćemo pomoći, i mi želimo da ova zemlja uspije na svom putovanju od doba Daytoma do doba Europe. Hvala vam.

Vezano:
Jasmila Žbanić: EK je napravila strašnu poglešku
Rehn žali zbog nemogućnosti da se obrati parlamentarcima

radiosarajevo.ba