'Narod je ponesen slobodarskom idejom nadvisio svjetsko zlo fašizma'

"Kozara je naše zborište i svetilište. Narod Kozare ponesen slobodarskom idejom nadvisio je na ovoj maloj planini svjetsko zlo fašizma", kazao je danas na narodnom zboru na Mrakovici, na kojoj je obilježena 74. godine od Bitke na Kozari, Blagoja Gajić, predsjednik SUBNOR-a RS.

On je rekao da je spomenik na Mrakovici simbol borbe i stradanja naroda Kozare i Potkozarja, koji su u Drugom svjetskom ratu ostali bez svojih 43 hiljade žitelja, među kojima je bilo 10 hiljada boraca NOR-a, 11.194 djece i devet hiljada žena.

Ujedno je zatražio od sadašnjih i budućih generacija da ne predaju zaboravu slavnu prošlost koju su stvorili borci NOR-a sa narodom, ni svjetli likovi iz te prošlosti.

Ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja u Vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin rekao je da su u Drugom svjetskom ratu Srbi stali na stranu slobode i naglasio da ništa drugo nisu ni mogli da urade, jer su njihovi djedovi i pradjedovi uvijek bili na toj strani.

"Na ovoj planini naši preci su nas upisali u bolji deo sveta, sačuvali nam obraz, sačuvali nam pravo na prošlost i kupili nam budućnost i stavili nas među najbolje, najjače i najveće", rekao je on.

On se osvrnuo i na blisku prošlost i takođe ustvrdio da niko ne može da razumije ratove iz 90-ih godina i poznavanja i priznavanja "jasenovačkog genocida", te naglasio da je RS nastala da se jasenovačko zlo više nikad ne bi ponovilo.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vlade Republike Srpske Milenko Savanović istakao je da se srpski narod kao slobodarski, kroz istoriju borio za slobodu i pravdu i dao veliki doprinos za slobodu i pravdu i sebe i drugih naroda.

"Ti isti drugi narodi su u jednom vremenu vrebajući priliku napadali i srpski narod i pravili žrtve u srpskom narodu", kazao je on i napomenuo da su mnogi kada se nazirao slom fašizma, prešli u partizanske redove.

Obilježavanje 74. godine od Bitke na Kozari počelo je polaganjem cvijeća i vijenaca u Memorijalnoj zoni, gdje su na pločama isklesana imena 9.921 poginulih boraca NOR-a i civilnih žrtava rata.

Ofanziva na Kozaru počela je 10. juna 1942. pod kodnim nazivom "Zapadna Bosna", u kojoj su učestvovale njemačke, ustaške i domobranske jedinice koje su brojale oko 35 hiljada vojnika potpomognutih tadašnjom najsavremenijom artiljerijom i avijacijom.

Njima se suprostavio 2. krajiški narodnooslobodilački odred "Dr. Mladen Stojanović" koji je brojao 3.500 boraca.

Na opkoljenoj Kozari nalazilo se i oko 80 hiljada civilnog stanovništva koji se povukao u planinu, bježeći od odmazde.

U noći 3/4.juli partizani su probili obruč na proplanku Patrija, ali je iz njega na slobodnu teritoriju uspio izaći mali broj partizanskih jedinica i civila.

Ofanziva je trajala do 15. jula, a onda je uslijedilo čišćenje planina Kozare i Prosare i potom je putem ustaških i nacističkih logora upućeno oko 68 hiljada stanovnika Potkozarja, od kojih mnogi nisu dočekali slobodu, među kojima i blizu 12 hiljada djece.