Muzika Mađarske

Piše: Amra Tosca

Da je suditi po muzičkom iskustvu i kulturi neke zemlje, Mađarska bi davno prije 2004. godine ušla u zajednicu evropskih naroda poznatu pod imenom EU. No, kako se međunarodni odnosi ovakvog karaktera ne mjere kvalitetama nešto ljepših ovoplanetarnih stvari, poput pomenute muzike, tako je i ova zemlja morala čekati i dočekati svoj red, ispunjavajući raznorazne druge potrebne i nepotrebne uvjete za evropsku zelenu kartu.

Mađarska može biti ponosna na ukupno zvučno šarenilo koje je prošlo kroz razne njene faze odrastanja i razvoja. Od folklorne, preko umjetničke muzike, do savremenih megapopularnih trendova – Mađarska ima mnogo toga, i nerijetko u tome vrlo zanimljivog zvuka.

Jako davno, u nekim prošlim vremenima, zemlja Mađarska je bila centrom jedne velike imperije – Habsburškog carstva. Danas ona stoji u nešto drugačijem, geografskom centru, i to Evrope, no njeni stanovnici, Mađari, nemaju geneološki baš mnogo veze sa svojim evropskim susjedima. Čini se da im je porijeklo u predjelima oko udaljenog Sibira, i ti se korijeni mogu pronaći i u mađarskoj najstarijoj muzici.

Rana muzika ove zemlje bila je vezana za Crkvu, a prvi pisani podaci o svjetovnoj muzici datiraju iz 16. stoljeća. Dolaskom Turaka, tokom 15. stoljeća, mnogi su se Romi naselili u regionu i donijeli sa sobom zvuk koji su oni baštinili i koji je jako uticao na muziku Mađarske. Jedan je dio zemlje, dakle, bio pod turskom kontrolom, drugi pod kontrolom Habsburga, a treći, predio Transilvanije ostao je nepokoren. Upravo nešto ove vojne muzike, koju sviraju uglavnom romski bendovi, razvilo se u važnu muzičku formu prepoznatljivu za Mađarsku, pa se njeni tragovi mogu čuti i u djelima jednog od najpoznatijih kompozitora i umjetnika ove zemlje iz ere Romantizma – velikog Franz Liszta. Kroz njegove su, naprimjer, „Mađarske rapsodije“ ljudi ostatka planete tek počeli otkrivati tajne mađarskog zvučnog svijeta.

Franz Liszt – Mađarska rapsodija No.2 (Josef Bulva)

http://www.youtube.com/watch?v=z36aWM3jYT8

Međutim, kao i kod većina zemalja, i u Mađarskoj je muzika bila podijeljena karakterom između one koju su njegovali imućniji slojevi i one kojom je bio prožet život običnijeg, ali često mnogo bogatijeg svijeta poznatijeg kao narod. Tu su se onda pojavili entuzijasti i kolekcionari primjeraka narodne baštine, koji su sa starim fonografima pokušali da zabilježe nešto od ovoga blaga. Dvojica od njih su bili također slavni mađarski kompozitori, Zoltán Kodály i Béla Bartók. Seoska muzika koju su upoznali u svojim malim hodočašćima po Mađarskoj postala je važnom komponentom njihova rada.

Po zalasku I svjetskog rata započela je intenzivnija urbanizacija društva, a sa njom je utihnuo glas seoske muzičke prakse.
Nakon II svjetskog rata, u Mađarsku je ušao komunizam, i u duhu ovog sistema i muziku je (pro)izvodila, uz neizostavno odobrenje vlade, nacionalizirana industrija raznih narodnih horova i orkestara. Možda je ova muzika i crpila materijal iz narodne baštine, ali u granicama koje je nametnuo sistem. Pravi folk je postojao kao dio underground scene, i ono najbliže originalnom seoskom zvuku koji se u to vrijeme mogao naći, prakticirano je formi „táncház“ (plesna muzika), gdje su se ljudi okupljali u izvođenju starih plesova, od kojih je najpopularniji bio „czardas“.

Roby Lakatos – Csárdás

http://www.youtube.com/watch?v=RIZtcIn58H4

Bili su to izdanci narodnog preporoda Mađarske 70-ih godina prošlog stoljeća, svojevrsne reakcije protiv homogenizirane narodne muzike pod okriljem države. No, komunizam nije samo ovu muziku nastojao obuzdati, u biti je uspio sabotirati i tamošnji razvoj rock 'n' rolla. Samo oni bendovi koji su mogli ispuniti standarde „Komiteta za pjesme“, imali su šansu i da zvanično negdje nastupe i snime ploču, pa je takav tretman mladih muzičara naravno usmjerio još jednu buntovničku oštricu spram sistema.
Već od 60-ih godina u Mađarskoj je rock postajao popularan žanr. Međutim, rock muzika, kako je rečeno, baš i nije naišla na odobravanje komunističkog režima. Do 70-ih godina su se uspjela probiti tri benda - Illés, Metró i Omega, sa po najmanje jednim albumom koji su izdali. Postojala je u to vrijeme državna izdavačka kuća, mašinerija kroz koju su mogli proći samo „podobni“ elementi, no oni manje režimu dragi bendovi, koji su uspjeli izdati samo nekoliko singlova, ubrzo su iščezli sa scene.

Omega - Gyöngyhajú lány (1969)

http://www.youtube.com/watch?v=CGt-rTDkMcM

Komunizam se 70-ih obrušio na rock, čak je bendu Illés zabranjeno da nastupa i da snima, a druge dvije grupe, Metró i Omega, napustile su muzičku industriju. Rock bendovi tih godina su se morali prilagoditi zahtjevima I pravilima državne Izdavačke kuće, I naravno proći nadzor pomenutog Komiteta za pjesme, koji je nadgledao sve muzičke radove u neumornoj potrazi za ideološkom neposlušnošću bilo kakve vrste.

Neki od bendova ovog perioda bili su Locomotiv GT, potom Neoton Familia i Beatrice u disco stilu elektronske muzike, a sa progresivnije rock scene East, V73, Color i Pantha Rei.

Početkom 80ih je ekonomska i kulturna depresija devastirala Mađarsku, i proizvela naraštaje otuđene omladine, upravo one kategorije ljudi kojoj je bio upućen govor rock i, naročito, punk rock muzike. Među važnim bendovima tada bili su Beatrice, koji su krenuli u ovom novom, punk i folk rock smjeru, i bili poznati po svojim necenzuriranim i teatarskim nastupima. Ujedno, bio je to prvi mađarski bend koji je oformljen kao ženski, iako se postava kasnije mijenjala. Bili su tu još i bendovi P. Mobil, Bikini, Hobo Blues Band, A.E. Bizottság, Európa Kiadó, Sziámi i Edda művek, koji su se fokusirali upravo na socijalni i emocijalni aspekt života mladih.

Beatrice - Gyere kislany gyere (1977)

http://www.youtube.com/watch?v=x8wl3sBt3Yk

Beatrice - Boldog szép napok

http://www.youtube.com/watch?v=wmtbLy3enoY

Edda Művek - Hűtlen (1982)

http://www.youtube.com/watch?v=pF3mv6YCWoI

Raspala se 80-ih godina i državna kompanija za izdavaštvo, upravo zbog toga što su mađarske vlasti konačno shvatile da sankcionisanje rock muzike nema efekta. Umjesto toga su nastojale da ublaže ovaj restriktivan odnos spram muzičara ohrabrujući ih da prave muziku I pjevaju, ali o komunizmu i poslušnosti. No, nakon dolaska punka i new wavea stvari su još i više izmakle kontroli, i počele su se ukazivati prve velike zatvorske kazne za političku angažiranost u muzici. Tako su članovi jednog undergorund punk benda, CPg, bili osuđeni na dvije godine zatvora zbog tekstova na račun komunizma i njegovih vođa.

CPg - Áll egy ifjú

http://www.youtube.com/watch?v=rsMVG__DAwA

Do kraja decenije i početkom 90ih godina, unutrašnji problemi u zemlji su praktično učinili nemogućim intenzivnu kontrolu nad aktivnostima rock i drugih muzičara. Nakon kolapsa komunističkog režima, mađarska muzička scena je polako postajala sve sličnijom onoj u ostatku Evrope. Upravo od 1989, sa izmjenom sistema, u Mađarskoj je klupska i elektronska dance muzika počela sticati popularnost, u skladu sa sličnim trendovima u svijetu. Neki od veoma popularnih kolektiva pravaca alektronske muzike u ovoj zemlji i danas su Anima Sound System, Yonderboi, Žagar i Neo.

Anima Sound System – 68

http://www.youtube.com/watch?v=TLR8WVa0Yhk

Anima Sound System – More Fire

http://www.youtube.com/watch?v=-M-MLquqdVQ

Yonderboi – Love Hides

http://www.youtube.com/watch?v=1V-lgUn1rw8

Vremena su se, dakle, promijenila, a sa njihovom smjenom i muzika, kojoj je sloboda od vitalne važnosti, ali koja u okovima nekada ima mnogo više kreativne energije.

Možda danas Mađarska nema u dovoljnoj količini muzičke proizvodnje kao u nekim drugim zemljama, ali zato ima jedan od vrhunskih evropskih muzičkih festivala koji okuplja ponajbolje svjetske umjetnike na Óbudai otoku usred glavnog njenog grada Budimpešte. Radi se o Sziget Festivalu, koji se dešava u nekih sedam dana, uglavnom početkom augusta, svake godine još od 1993. Trenutno se na festivalu održi oko 1000 koncerata godišnje, a do sada su na njemu nastupili raznorazni umjetnici, kao što su Sonic Youth, The Stone Roses, David Bowie, Nick Cave, Massive Attack, Scissor Sisters, Roisin Murphy i tako dalje....Ove godine, ako se odlučite posjetiti Mađarsku u augustu, na Szigetu će vas dočekati Nouvelle Vague, The Ting Tings, The Prodigy, Placebo, Faith No More, Oi Va Voi, Calexico, Amadou & Mariam, Khaled, Vieux Farka Touré, Tricky, Coldcut, Grooverider...i to nije sve...

Žagar – Sounds and Lights

http://www.youtube.com/watch?v=hmqIPvL0tvU

radiosarajevo.ba