U BiH mnogo više krivičnih djela iz mržnje nego što je evidentirano

Cilj sjednice jeste predstavljanje statističkih podataka i trendova na polju krivičnih djela počinjenim iz mržnje i predrasuda, te podsjećanje na pravni okvir i mehanizme za prevenciju ovih djela.

Kako je kazala Željka Mihaljević, novinarka Federalne televizije i kordinatorica Koalicije za borbu protiv mržnje ''Uvažavanje'' iz Livna, evidencija navedenih krivičnih djela i stvarno stanje ''nemaju znak jednakosti''.

"U BiH imamo mnogo više kaznenih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda nego što je to evidentirano, a daleko više od broja koji su procesuirani. U našoj županiji općinski sud je u zadnjih godinu i po dana možda procesuirao tri kaznena djela, a jedno je u fazi suđenja", kazala je Mihaljević.

Naglasila je da je veliki problem u BiH što se takva krivična djela ne detektuju na pravi način. Kao primjer je navela šaranje po saobraćajnim znakovima, koje se klasificira kao oštećenje tuđe imovine, a trebalo bi se tretirati kao djelo počinjeno iz mržnje.

"Kazne zatvora za oštećenje tuđe stvari su do šest mjeseci, a za krivično djelo počinjeno iz mržnje kazna je do godine dana. Odgovornost za djela počinjena iz mržnje spadaju na pojedinca, ali i na edukaciju, pravosuđe, tužiteljstvo, policiju, jer trebate naučiti ljude da detektuju određeno kažnjeno djelo. Mržnju kao motiv je teško dokazati, a onda se pribjegava ovim lakšim krivičnim djelima", objasnila je Mihaljević.

Sjednici su prisustvovali članovi komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i komisija za bezbjednost Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH, te predstavnici nevladinih organizacija i akademske zajednice.

Potpredsjednik Komisije za ljudska prava i slobode u Predsjedničkom domu Federalnog parlamenta Jasmin Kadić ističe da je u prvoj polovini 2017. godine prijavljeno više od 70 krivičnih djela počinjenih iz mržnje ili predrasuda.

"Najveći broj ovih incidenata, oko 70 posto, odnosilo se na predrasude po vjerskoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti. Komisija za ljudska prava nastoji da u saradnji s nevladinim sektorom razmotri i pronađe određena rješenja za ove probleme. Tražit ćemo jasnije odredbe zakona koje će definirati krivične postupke i dati efektivnije rezultate", rekao je Kadić.

Misija OSCE-a svaki mjesec izdaje ''Monitor mržnje'', odnosno statistički izvještaj o incidentima počinjenim iz mržnje na teritoriji BiH. 

Uime OSCE-a obratila se Anja-Lejli Hessarbani, koja ističe da je u ovoj godini počinjen veći broj takvih incidenata u odnosu na prošlu.

"U prošloj godini imamo 23 zabilježena takva incidenta, dok je u 2017. godini broj takvih slučajeva 30. Najveći broj tih incidenata je iz vjerske i nacionalne mržnje. Odgovornost je na svima nama da takva djela prepoznamo i prijavimo. Vjerujemo da je broj takvih incidenata mnogo veći od statistike, a razlog tome je što građani incidente ne prijavljuju", podvukla je Hessarbani.

Dodala je da Misija OSCE-a aktivno radi na edukaciji policije i pravosudnog sektora, kako bi što bolje prepoznali i procesuirali takve slučajeve.