Međunarodni je dan slobode pristupa informacijama: Podaci za BiH nisu ohrabrujući
U 2022. godini nije zabilježen dovoljan napredak u transparentnosti institucija Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala (TI) BiH, pa i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, TI BiH, uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske, u srijedu je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom "Pristup javnim informacijama u BiH – između zakona i prakse".
Tokom konferencije prezentovana je jedinstvena online baza sudske prakse u predmetima vezanim za slobodu pristupa informacijama, kao i rezultati analize trenutne prakse u provedbi Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH od strane javnih institucija.
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH, kazala je kako kroz svoje aktivnosti nastoje ukazati na značaj toga da informacije od javnog značaja zaista i budu javne i dostupne, da institucije i javni organi dostavljaju i objavljuju sve one informacije koje su važne građanima, počevši od toga na koji način se troše javna sredstva, na koji način postupaju institucije, na koji način se donose odluke...
Imenovan novi Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u BiH
"Nažalost i ove godine istraživanje Transparency Internationala pokazalo je da nema dovoljno napretka u transparentnosti institucija, da i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom", navela je Korajlić.
Naglasila je također kako imaju problem s proaktivnom transparentnošću, odnosno sa time da institucije same ne objavljuju informacije koje bi trebale biti dostupne, te s tim da su mehanizmi zaštite prava građana na pristup informacijama nedovoljni.
"Kada govorimo o osiguranju primjene zakona od strane nadležnih institucija i sudskoj zaštiti, i mi smo vrlo često primorani pokretati sporove protiv institucija koje krše zakon, a ti postupci traju jako dugo. Zapravo, nemamo pravovremenu zaštitu prava kada govorimo o pristupu informacijama", dodala je Korajlić.
U prvih šest mjeseci 2022. godine doneseno je ukupno 14 presuda nadležnih sudova po tužbama i pravnim lijekovima koje je organizacija ranije podnosila, a 12 presuda doneseno je u korist Transparency International BiH, dok je u dva slučaja zahtjev za vanrednim preispitivanjem sudske odluke odbijen.
Transparency International: Najviše prijava za korupciju u državnoj upravi zbog zapošljavanja
Korajlić je navela i neke negativne trendove, posebno kada je riječ o izuzimanju određenih informacija, odnosno korištenja izgovora kako se neke važne informacije ne bi objavljivale.
"Prije svega, tu govorimo o ugovorima koji su od velikog značaja, počevši od koncesija, infrastrukturnih projekata gdje sve češće imamo pozivanje na neke komercijalne interese treće strane. Imali smo nekoliko primjera ugovora koji su sklapani s kineskim kompanijama, počevši od vakcina, drugih infrastrukturnih projekata, izgradnje autoputa, gdje se ti interesi stavljaju iznad javnog i iznad onoga što je propisano Zakonom o slobodi pristupa informacijama", poručila je Korajlić.
Krajem maja 2022. godine Transparency International je poslao zahtjeve za pristup informacijama na adrese 437 javnih preduzeća u BiH, te tražio informacije o sastavu upravljačkih organa (direktora i članova upravnig odbora) i iznosima njihovih plata i naknada, podacima o broju zaposlenih te finansijskim izvještajima za 2021. godinu.
U zakonom predviđenom roku od 15 dana je odgovorilo 226 (51,7 posto) javnih preduzeća, te je dalje u postupku dobijanja informacija upućena 81 urgencija te 36 žalbi zbog ćutanja uprave, nakon čega su zaprimljena još 74 odgovora.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
