Litvanija suočena s najtežom recesijom u EU

Najteža recesija u EU ove bi godine mogla zadesiti Litvaniju, čija centralna banka u najnovijim prognozama predviđa još dublji pad aktivnosti u 2009 od 19.3 posto.

Ako se prognoze potvrde, bio bi to najsnažniji pad od 1992. kada su aktivnosti u litvanskoj ekonomiji potonule za 21,26 posto uslijed bolnog industrijskog kolapsa koji je uslijedio nakon proglašenja neovisnosti.

Centralna banka je dosad u više navrata bila prisiljena revidirati svoje prognoze a saopštila je da najnoviji podaci signaliziraju da će pad BDP-a biti veći od u maju prognoziranih 15,6 posto. Usporedbe radi, u januaru je za ovu godinu prognozirala pad BDP-a od 4,9 posto.

Susjedna Latvija, koju je ekonomska kriza pogodila mjesecima ranije, očekuje 18-postotni pad BDP-a u 2009. a Estonija pad u visini 15,3 posto.

Prošli mjesec objavljeni preliminarni podaci pokazali su da je litvanska ekonomija u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila 22,4-postotni pad u usporedbi s istim tromjesečjem 2008., što je njegova najlošija izvedba od kad su se 1995. počele voditi te statistike.

Litvanska vlada drastično usporavanje aktivnosti pripisuje nastavljenom padu industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji.

Prema procjenama centralne banke, recesija će se nastaviti i u 2010., kada se očekuje pad BDP-a od 5,2 posto u usporedbi s ovom godinom.

Prije aktualne krize Litvanija je uživala reputaciju brzorastuće ekonomije, posebice nakon pridruživanja EU 2004. Ekonomski rast u 2007. je iznosio rekordnih 8,9 posto, nakon rasta od 7,8 posto u 2006., da bi potom 2008. usporio na 3 posto uslijed slabljenja domaće potražnje pod pritiskom neobuzdanog rasta inflacije i produbljivanja globalne ekonomske krize.

Težina krize nastavlja pritiskati cijene. Centralna banka procjenjuje da će prosječna godišnja stopa inflacije do kraja godine doseći 3,9 posto, dok u 2010. očekuje deflaciju od 2 posto.

Suočena s krizom, litvanska vlada povisila je porez na dodanu vrijednost i srezala potrošnju, uključujući plaće u javnom sektoru, za čim je posegnuo i privatni sektor.

Litva zasad odbija tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i EU-a. Predsjednica Dalia Grybauskaite je, međutim, sugerirala da bi njezina zemlja mogla biti prisiljena tražiti pomoć ne uspije li privući novac s inozemnih tržišta kapitala radi poticanja posrnule ekonomije.

Hina/radiosarajevo.ba