Levy: Posjeta Muzeju "Alija Izetbegović" budi sjećanja o velikom čovjeku

Poznati francuski filozof i pisac Bernard-Henry Lévy danas je, zajedno s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, posjetio mezar i odao počast prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH Aliji Izetbegoviću, a potom obišao i Muzej „Alija Izetbegović“.

Nakon obilaska Levy je izjavio novinarima da posjeta mezaru i Muzeju Alije Izetbegovića u njemu budi sjećanja o velikom čovjeku, velikom otporu, ali prvenstveno, sjećanja o čovjeku koji vodio rat, pobijedio u ratu, ali koji nije volio rat.

„Alija Izetbegović bio je čovjek koji je svim svojim bićem, dušom i tijelom, mrzio samu ideju rata. Ali kada je došao trenutak da bude uvučen u rat zbog same agresije, zbog potrebe da spasi svoj narod, ne samo da je ušao u rat nego je izašao kao pobjednik. Ta ideja mudrog čovjeka, čovjeka od knjige, vjernika, koji je prisiljen ratovati i koji to čini uspješno, ispunjavajući svoju dužnost i koji pri tome još izlazi kao pobjednik je za mene jedna od najdirljivijih ideja općenito“, kazao je Levy.

Dodao je da se danas, u muzeju upravo tako i osjeća.

„Jer su ovdje sadržane sve komponente ličnosti Alije Izetbegovića. Tu možete vidjeti čovjeka od vjere, čovjeka koji je volio knjige, čovjeka koji je iza sebe ostavio snažne citate koje možete pročitati ovdje u muzeju, i tu imamo još i oružje. Taj spoj svega ovog, za mene kao europskog pisca, je nešto zaista veličanstveno“, istaknuo je Levy.

Dodao je da će večeras, na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu poslati poruku „da je 20. vijek imao mnoštvo svojih sotona, ali jako malo anđela, a ja sam poznavao dvojicu anđela – Václava Havela i Aliju Izetbegovića“.

„Taj osjećaj je još snažniji u meni kada posjetim ovaj muzej“, istaknuo je Levy.

Bakir Izetbegović je nakon obilaska kazao novinarima da je jako važno imati ovakve prijatelje uz sebe, afirmirane ljude od respekta na Zapadu, uticajne, uporne, posvećene, ljude koji direktno govore, iskreno.  

- Oni nisu političari, oni su intelektualci i imaju ogroman uticaj. Nažalost, nema ih puno, ali ima ih dovoljno, što se i pokazalo. Upravo ovakvi su ljudi pokrenuli Zapad, 'grebući po savijesti Zapada' u vremenu kada je Sarajevo bilo opkoljeno, kada je Bosna bila dijeljenja, kada su bili masakri, kada se genocid desio - istaknuo je Izetbegović.

Po njegovim riječima, bez takvih prijatelja, to je moglo potrajati još mnogo duže.

Izetbegović je napomenuo da je Lévy prepoznao nešto što Evropa nije prepoznala te 1992., 1993. godine, a „to je da se u BiH ubija sama ideja na kojoj počiva moderna Evropa“.    

„Dakle, da je BiH bila par vijekova prije ujedinjene Evrope ustvari preteča onoga što će ujedinjena Evropa biti, ideje da različite vjere, identiteti, kulture mogu da žive zajedno. On je prepoznao da Evropa mora da sebe brani, braneći opstanak multietnične BiH“, kazao je Izetbegović.       

Jer, dodao je on, niko nas u Sarajevu nije natjerao da na jednom kvadratnom kilometru faktički napravimo bogomolje abrahamskih vjera koje se oslanjaju skoro jedna na drugu.

„Najveća od njih je bila sinagoga. Dakle, džamije, pravoslavna, saborna crkva, katedrala, sinagoga. To se desilo samo po sebi zato što su naši ljudi željeli da tako žive, zato što su mogli da tako žive. To je Levy prepoznao i branio to uporno i danas brani evropski put BiH“, zaključio je Izetbegović.