Kako primijetiti da je smog utjecao na organizam: Suhi kašalj, suzenje očiju, nos...

Zagađenje zraka, koje se u najvećim industrijskim gradovima u Bosni i Hercegovini bilježi posljednjih nekoliko godina, neminovno dovodi do povećanja oboljelih od plućnih bolesti, kazala je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) pulmologinja dr. Zehra Dizdarević, nekadašnja ministrica za zdravstvo u Kantonu Sarajevo i šefica Klinike za plućne bolesti.

Ističe da je u Sarajevu to posebno izraženo s obzirom na to da se grad nalazi u kotlini, između planina, zbog čega je slabo strujanje zraka koje pogoduje zadržavanju štetnih čestica u zraku. Te čestice mogu biti različitog karaktera - čestice čađi i prašine, ali i metala i organskih materija koje su jako štetne.

"Te čestice, koje su manje od 0,5 odnosno 2,5 milimikrona, prodiru direktno u disajne puteve, dolaze do najudaljenijih dijelova disajnih puteva i na taj način dolazi do oštećenja sluznice, počevši od gornjih disajnih puteva. To je nos, suzenje očiju, zatim imamo podražajni i suhi kašalj. Zatim se spušta niz dišnu cijev, koja je inervirana, pa se može javiti i bol. Dakle, pored tog štetnog efekta, može da bude i bol. Spuštaju se i oko plućne maramice. Dakle, i ona može da boli", naglasila je Dizdarević.

Što kraće boraviti na otvorenom

Preporučila je građanima da ne izlaze iz kuća i stanova ako ne moraju, a ako je to prijeko potrebno onda da kretanje na otvorenom bude što kraće. Isto tako, u vrijeme smoga ne treba provjetravati kuće otvaranjem prozora, a ukoliko se nosi zaštitna maska treba paziti da "vlažnost oko usta ne bude jako velika, jer ona sa svoje strane dodatno pogoršava osnovne tegobe".

Štetnost zagađenosti se može podijeliti na dvije grupe - ona kod hroničara, alergičara, male djece i štetnost po zdravu populaciju.

"Kod hroničara dolazi do pogoršanja osnovnih tegoba. Ako imamo hroničnu opstruktivnu plućnu bolest, on je svakako pušač. Kod takvih bolesnika su treplje u nosu oštećene i nema mehanizam odbrane. Nemamo kihanje koje je u ovoj fazi jako dobro, jer ono odstranjuje štetne materije koje su ušle u naš nos i disajne puteve. U ovoj fazi ne treba suzbijati kihanje zato što je odbrambeni mehanizam organizma. Ali svakako treba spriječiti ulazak u donje disajne puteve, jer ako imamo hroničara s bronhitisom ili astmom dolazi do pogoršanja, a tada se na disajnim putevima nalaze tzv. žlijezde koje luče ovaj sadržaj. Te žlijezde budu aktivirane pojedinim materijama koje se nalaze u samoj sredini. Te materije izazivaju pojačano lučenje tih žlijezda i na taj način simptom kašlja s iskašljavanjem sluzavog sadržaja je još više izražen", pojašnjava Dizdarević.

Sve to, prema riječima dr. Dizdarević, dovodi do pogoršanja osnovnog oboljenja ili dovodi do novog.

"Ako svake godine imamo nastavak zagađenja zraka koji udišemo i kod osoba koje nisu pušači stvorit će se hronična opstruktivna plućna bolest. To dovodi do glavobolja, dekoncentracije, trnjenja u rukama, svrbeža kože, pogoršanja alergijskih manifestacija... Kod male djece dolazi do tzv. bronhiolitisa. To su tegobe o kojima treba da vodimo računa i da pripremimo na neki način neke zaštitne mjere. Zagađenje dovodi do povećanja plućnih bolesti. Možda ne odmah u ovom periodu, to će se manifestirati za dva-tri mjeseca, za dvije ili tri godine, ukoliko ne budemo imali neke mjere koje ćemo na vrijeme provesti", naglasila je Dizdarević.

Naglašava kako je ovih dana i kod nje povećan broj pacijenata. Upozorava kako je potrebno provoditi mjere lične zaštite od zagađenog zraka. "Pristalica sam zaštite, pristalica zaštitnih maski, ali da budu adekvatne. Ako se dijele maske, onda ljudima treba pokazati kako da ih stave i upotrebljavaju", napomenula je Dizdarević.

Nositi respiratorne maske

Podsjetila je da to treba da budu maske koje štite od zagađenog zraka, tzv. respiratorne maske. "Veoma je važno pravilno staviti masku, jer na taj način onemogućavaš ulazak štetnih čestica sa strane. Pravljene su od takvog materijala koji dozvoli osobi da diše, ali ne dozvoljava da ulazi išta sa vanjske strane", pojasnila je dr. Dizdarević.

Obične hirurške maske, napomenula je, štite samo od krupnih čestica i slab im je efekt. "Dovode do znojenja lica, povećaju vlažnost u disajnim putevima. Ta vlažnost, ukoliko sada dođe čađ ili neka druga čestica, taloži se i oko lica i usne šupljine", istaknula je Dizdarević, dodavši kako je potrebno ljude educirati kako da nose zaštitnu masku.

Doktorica poručuje kako su ljudi u BiH aktivni u fazi kada se pojavi problem, ali čim problem prođe, zaboravljaju na njega. "Ne budemo istrajni i odgovorni u onome što treba da provodimo. To je sistemski rad, ne može jedno ministarstvo, Zavod za javno zdravstvo, ništa uraditi ako nismo svi složni. Ovo što se dešava danas, dešavat će se i poslije, jer vidite da su se te vremenske prilike promijenile. Svakako da će iz godine u godinu biti sve teže", dodala je Dizdarević.