Izetbegović u Zagrebu: Bosanski jezik kao jezik svih naroda u BiH

On je dodao kako je jezik oduvijek bio simbol i uvijek nova potvrda duhovnog bića i narodne pripadnosti, kao i da je jezik, kako kaže pjesnik, "stvarna domovina jednog naroda".

"Ta definicija je vrlo jednostavna i predstavlja nacionalni model koji u Evropi, sa određenim varijacijama, funkcionira od polovine 19. vijeka. Borba za očuvanje vlastitoga jezika nerijetko je značila i borbu za očuvanje cijele kulture ili u protivnom, njenu neminovnu asimilaciju i pretakanje u druge nacionalne korpuse. Mađari su poseban primjer takvoga modela očuvanja vlastitoga identiteta kroz radikalno očuvanje čistote jezika. Svoj jezik su očuvali u mjeri da u njemu do danas skoro da nema riječi stranoga porijekla", rekao je Izetbegović.

Istakao je da su Bošnjaci ostali vezani za svoj jezik, iako su od kraja 15. do početka 20. vijeka stvarali književna djela i na orijentalnim jezicima, koji, osim na nivou upotrebe pojedinih riječi i naziva, nisu nikada ušli u šire mase i nisu utjecali na čistoću maternjeg bosanskog jezika.

Bosanski jezik kao jezik svih naroda BiH

"Međutim, bosanski jezik nije bio samo jezik Bošnjaka, bosanskih muslimana. Primjera o prisustvu bosanskog jezika i kod drugih Bosnaca, u književnim i historijskim izvorima je napretek. Bosanskim jezikom su ga zvali i temeljni hrvatski pisci u BiH – Matija Divković, Ivan Franjo Jukić, Anto Knežević i drugi. Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735. piše da u Bosni ima devet svećenika koji se u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski", naveo je Izetbegović.

Potcrtao je da su demokratskim promjenama iz 1990., a zatim i odbramebeno-oslobodilačkim ratom od 1992. do 1995., u kojem je obnovljena nezavisnost države BiH, Bošnjaci osim svoje konstitutivnosti vratili i svoj bosanski jezik, kao jedan od tri službena jezika u današnjoj zvaničnoj upotrebi.

"Međunarodni simpozij o bosanskom jeziku u Zagrebu, jedan je u nizu višedecenijskih pokušaja bošnjačkih udruženja i institucija da taj jezik napokon i službeno bude afirmiran, tačnije da bude omogućeno njegovo uređeno i organizirano učenje i izučavanje u Republici Hrvatskoj. Simpozij bi, shodno tome, trebao doprinijeti bržoj implementaciji bosanskog jezika u obrazovni program u Republici Hrvatskoj", smatra Izetbegović.

Neprihvatljivo da Bošnjaci u Hrvatskoj nemaju svoj jezik u školama

Po njegovim riječima, neprihvatljivo je da Bošnjaci, druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, nemaju niti po jednom modelu svoj maternji jezik u osnovnim i srednjim školama, sa izuzetkom islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlović, te da očigledno nedostaje pomoć nadležnih institucija, neophodna u mjeri da to bude provedeno.

"Na koncu, Republika Hrvatska ima i moralnu odgovornost da učini potrebne korake kako bi bosanski jezik bio adekvatno zastupljen u zvaničnom obrazovnom programu. Bošnjaci su, ne zaboravimo, učestvovali u odbrani i stvaranju moderne hrvatske države sa preko 25.000 branilaca te 1.187 poginulih i više hiljada teško ranjenih. Sve to nas zajedno obavezuje i povezuje", rekao je, između ostalog, Izetbegović, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.