Banac: Čović drži svijeću vodstvu Srbije, Hrvatska se mora distancirati od njega

Ivo Banac, poznati hrvatski historičar, dugogodišnji profesor na Univerzitetu Yale, bivši ministar u hrvatskoj vladi i zastupnik u Saboru,u razgovoru za Radiosarajevo.ba je kazao kako je vrlo važno da političko vodstvo u Hrvatskoj nađe način da pošalje signal kako politika predsjednika HDZ-a BiH i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nije njihova već "politika Dragana Čovića i onih koji ga vežu uz srpsko i rusko vodstvo".

Piše: Faruk Vele

EU diskriminira muslimane

Banac je to kazao komentirajući prošlosedmično ponašanje Čovića tokom posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, koje samo otkriva širi plan te politike.

"Ono što možemo vidjeti iz njegovog ponašanja jeste da Čović drži svijeću srbijanskom vodstvu. Priznanje Kosova nije tako banalno kako što se može misliti, ono ima čitav niz implikacija za cijeli dio svijeta. Pored toga, nemojmo zaboraviti ovaj slučaj elektrana na Drini. Apsolutno je bizarno da čovjek koji sebe naziva vođom Hrvata u BiH postupa kako je postupio", kazao je Banac.

Komentirajući sve snažniji utjecaj Rusije na Balkanu, s osvrtom na odnose Čović - Aleksandar Vučić, kazao je da ima "jedan vrlo zamršeni vez na cijelom prostoru jugoistoka Europe".

"Ona nije prestala sa svojim subverzivnim djelatnostima ni tamo gdje na prvi pogled izgleda da je situacija smirena, primjerice u Crnoj Gori ili Makedoniji. Jednostavno, to radi i u BiH, ali i u Hrvatskoj, Albaniji, na Kosovu. Nema kutka u ovom dijelu svijeta koji nije umiješan u prodornu igru ruskog vodstva. Ona ima za cilj da zapadne sile, EU pogotovo, stavi u defanzivnu. To je jedini dio Evrope gdje Rusija to može da učini bez teških poraza. Zato je vrlo važno da razni politički faktori na Zapadu, u Briselu, u SAD budu svjesni i prepoznaju šta se događa", kazao je naš sagovornik.

Ponekad, naglasio je, mislimo da oni to dovoljno ne prepoznaju, i vode jednu politiku koja je prilično površna. 

"U briselskom političkom magazinu Politico čitamo kako je došlo do odluke EU da se, ipak, pojedine zemlje iz zapadnog Balkana približe članstvu EU, a spominju se Srbije i Crna Gora. Dobro je da se pitanje novu priključenja EU pokrenulo, ali nije dobro da se govori samo o dvije zemlje, a posebno  nije dobro da ispada da su diskriminirane one zemlje, nečlanice EU, u kojima postoji značajno muslimansko stanovništvo", naglasio je ugledni historičar.

Slučaj "Prlić i ostali"

Vjeruje da će se tenzije između BiH i Hrvatske u vezi s presudom u slučaju Prlić i ostali splasnuti, jer je "stvar dovršena", a signali su uvijek bili dvosmisleni - jedini prema domaćoj, a drugi prema stranoj javnosti.

"Rad Haškog tribunala je došao kraju. Nema nikakvog način da se taj proces nastavi odlukom Vijeća sigurnosti, prema  tome, ono što u ovom trenutku možemo činiti jeste podvući crtu poslije 16 i više godina suđenja i presuđivanja, te zaključiti što je napravljeno dobro, a što nije napravljeno dobro. Dobro je da se pokrenula čitava jedna lavina procesa i da je dobar dio tog procesa došao kraju s ovakvim ili onakvim odlukama. Posebno važne su odluke vezano za one koji su, zapravo, počini genocid, dakle, slučajevi Karadžić i Mladić", smatra on.

Loše je, dodaje Banac, da suđenje Miloševiću nije dovedeno kraju zbog poznatih okolnosti i loše je da je to "imalo stanovite implikacije što se tiče općenite uloge Srbije u ratovima u našem dijelu svijeta devedesetih".

"Također je loše da neke teme nikada nisu bile pokrenute. Posebno mislim na Vukovar i ulogu generala JNA koji su bili važni u prvom polugodištu ratovanja u Hrvatskoj i djelomice BiH.  Sve to skupa kad se uzme, ima mnogo dobrih stvari, ali ima i priličan broj loših stvari. Iz cijelog ovog procesa suđenja mnogi u ovom dijelu svijeta neće bit zadovoljni, a ni procesi u Hagu, nažalost, neće predstavljati prepreku sličnim dešavanjima u drugim dijelovima svijeta, što smo vidjeli iz sirijskog i drugih slučajeva", zaključio je Banac.