Pelješki most opet podijelio BiH: Svi imaju svoje (zvanično) mišljenje

Podsjetimo, Pelješki most trebao bi premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, no brojni upozoravaju da bi ovaj most zatvorio pristup otvorenom moru u Neumu i "odsjekao" Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda.

Oficijelni početak gradnje i ovaj treći put, kao i oba prethodna, uzburkao je javnost u BiH. Međutim, predstavnici bh. vlasti zasad su reagirali tek otvorenim pismima i saopćenjima, a tehničke karakteristike Pelješkog mosta prihvaćene su od strane Hrvatske i Bosne i Hercegovine još 2007. godine. Dodajmo i da granice na moru još uvijek nisu potpuno definirane.

Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i transporta BiH u razgovoru za Radiosarajevo.ba ističe da kada je u pitanju gradnja mosta kopno-Pelješac, postoje dva odvojena postupka, a to su utvrđivanje granica na moru i tehničke karakteristike mosta. 

Granice nisu utvrđene

"Utvrđivanje granica nije u nadležnosti Ministarstva i sve informacije o tome treba da dâ Komisija za granice BiH", navodi Pejić.

Tehničke karakteristike mosta su usaglašene 7. decembra 2007. godine, govori Pejić i dodaje da je tada korigiran zahtjev Hrvatske i usvojeni zahtjevi koje je BiH imala.

"Bh. strana je tražila visinu mosta od 55 metara i to je prihvaćeno. Prethodni zahtjev bio je da širina plovnog puta bude 180 metara, što je bh. strana odbila i tražila je plovni put od 200 metara, što je također prihvaćeno. U konačnici, imamo most s pet plovnih puteva u širini od 200 metara koji u stvarnosti znače osovinski razmak od 280 metara, a visinu središnjeg prostora od 56, dva bočna od 48 i dva krajnja od 39 metara", kazao je Pejić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić je nakon jučerašnjeg potpisivanja izjavio da bi mašine trebale stići na gradilište do kraja avgusta.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić poslao je pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem navodi da se protivi gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja bilateralnih pitanja u pogledu utvrđivanja granica na moru između BiH i Republike Hrvatske.

"Sa žaljenjem konstatujem da RH nije iskazala spremnost da se dogovorno pristupi traženju i iznalaženju adekvatnih rješenja u pogledu konačnog utvrđenja granica na moru između dvije zemlje, te da je ozvaničenje početka radova na izgradnji Pelješkog mosta u suprotnosti sa zvaničnim stavovima institucija BiH, međunarodnim pravom i pozitivnom praksom dobrosusjedskih odnosa", navodi se u pismu.

Zvizdić je, kako je kazao, htio ukazati na nepobitne činjenice o pravu BiH i na neizostavnu potrebu da se ovo sporno pitanje riješi na obostrano zadovoljstvo.

Moguće tužbe

U hrvatskim medijima navode da bi predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović mogao podnijeti tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu i podvlače kako se pretežno bošnjačke stranke protive gradnji Pelješkog mosta jer smatraju kako bi on mogao zatvoriti put većim plovilima u akvatorij Neumskog zaljeva i time ugroziti pristup BiH otvorenom moru.

Bakir Izetbegović u saopćenju se poziva na to da Republika Hrvatska duže od 12 godina izbjegava da postigne dogovor sa BiH o razgraničenju, koji mora prethoditi ostvarivanju prava Hrvatsske da poveže svoje teritorije i ostvarivanju prava BiH na pristup otvorenom moru.

"BiH ne osporava Hrvatskoj da ostvari svoja prava. Sve što tražimo je da se poštuju naša prava, garantovana Konvencijom UN-a. Predsjedništvo BiH je 2007. godine usvojilo zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta, dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru", navodi se u saopćenju Bakira Izetbegovića.

Neusaglašeni stavovi

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda danas je poslao pismo Plenkoviću u kojem ističe da pismo Denisa Zvizdića i stavovi izneseni u njemu ne predstavljaju službene stavove Vijeća ministara BiH, nego su to njegovi lični stavovi i stavovi njegove strane, odnosno Stranke demokratske akcije (SDA).

"Bitno je istaknuti da je Vijeće ministara BiH na 108. sjednici održanoj 19. jula 2017. jednoglasno usvojilo izvještaj ministra prometa i komunikacije BiH, gdje stoji da nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s konvencijom o pravu mora", navodi se u pismu.

Gradnja mosta je, prema dosadašnjim informacijama, oficijelno počela, potpisani su ugovori, kineska firma je izvođač radova. Predstavnici vlasti susjedne Hrvatske najavljuju da će most biti završen do 2022. godine, dok predstavnici vlasti iz BiH šalju pisma i saopćenja u kojima jedni osuđuju, a drugi se ograđuju od stavova.