Gotovo polovina građana ima finansijske teškoće: Najsiromašnije porodice s djecom

Nakon što su na teritoriji BiH provedena brojna istraživanja zaključeno je kako veliki broj građana živi sa finansijskim poteškoćama gotovo cijeli život, dok statistički podaci ukazuju na to da je 17 posto stanovnika živjelo u relativnom siromaštvu. 

Također, zanimljivi su i podaci da je najbogatija petina stanovnika u BiH trošila gotovo pet puta više u odnosu na najsiromašniju petinu, te podatak da u najsiromašnije slojeve društva spadaju domaćinstva u kojima žive samohrani roditelji ili bračni parovi sa djecom i drugim srodnicima.

"Iako se relativno siromaštvo smanjilo, to ne znači da je došlo do pada apsolutnog siromaštva. Relativno siromaštvo znači kako se cjelokupno stanovništvo manje troši. To može značiti da su najsiromašniji poboljšali položaj u odnosu na bogate, a može značiti i da su bogati pogoršali svoj položaj. Također, prosječna veličina domaćinstva smanjena je sa 3,1 na 2,9 članova, što dodatno ukazuje na razloge smanjene potrošnje", naveli su iz DEP-a.

Problem neracionalnog obrazovanja izražen u svim poljima, nezaposlenost mladih preko 50 posto

Posebna cjelina koja je analizirana ovim izvještajem jesu mladi u Bosni i Hercegovini, te mogućnost njihovog zapošljavanja. Prvenstveno, ukazano je kako prosječno domaćinstvo u EU troši manje od 13 posto svojih primanja na hranu i piće, dok je ta potrošnja u BiH tokom 2015. godine bila duplo veća, odnosno, bh. građani trećinu primanja troše kako bi preživjeli.

Takva situacija izražena je posebno kod mlađe populacije, koja čini veliki dio stanovništva dok je, s druge strane, upravo u ovoj kategoriji izmjerena najveća stopa nezaposlenosti od čak 54,3 posto.

"Ovaj izvještaj zapravo ukazuje na problem neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada. Na našim visokoobrazovnim institucijama skoro da ne postoji praksa u kojoj bi se odsjeci fakulteta koji proizvode tržištu nepotreban kadar zamijenili departmanima koji će tržištu rada ponuditi inovativnu radnu snagu, koja nam nedostaje. Naše visokoškolske ustanove svake godine proizvode radnu snagu koja se sa svojim diplomama često može "samo slikati", žargonski da se izrazim. Došli smo u situaciju da studiramo radi diplome, umjesto sticanja korisnog i relevantnog znanja", prokomentirao je za Radiosarajevo.ba Samir Beharić, studentski aktivista koji ukazuje na problem odlaska velikog broja mladih iz BiH.

Posebno je komentirao podatke iz izvještaja koji govore kako se mladi iz BiH suočavaju s nizom problema ekonomske, socijalne i institucionalne prirode, te podatak da svaka četvrta mlada osoba radi na poslovima koji su različiti od njihovog usmjerenja ili formalnog obrazovanja.

"Poseban problem je generalni nedostatak vizije vlasti i visokoškolskih institucija na osnovu koje bismo znali šta zapravo BiH treba u narednih 20 godina. Samo ćemo na osnovu takve vizije biti u prilici, paralelno sa razvojem industrije, proizvesti kadrar koji neće biti na birou. Mladi kad završe fakultet, shvate da za njih sa tom diplomom nema posla, te se moraju prilagoditi bilo kakvom poslu da bi došli do novca. Rad "od danas do sutra" mladim ljudima ne uliva dugoročnu sigurnost, te odmah nakon okončanja projekta na kojem su angažirani ponovo traže posao.

Da bi se izvukli iz takve situacije, mladi ljudi sve više pribjegavaju odlasku iz Bosne i Hercegovine jer je evidentno da se stanje neće i ne može popraviti preko noći. Ovi problemi su dio generalne slike zbog koje je BiH u svjetskom vrhu kada je u pitanju nezaposlenost mladih, koja u konačnici izaziva odliv mozgova. Bez politika koje će smanjiti nezaposlenost mladih, teško ćemo usporiti odliv mozgova, a mlade koji odu u inostranstvo, nađu posao i partnera, teško je vratiti nazad u domovinu", istaknuo je Beharić.

Baručić: Zbog nestabilnog tržišta rada i ekonomije ljudi jako teško žive

Drugi podaci iz ovog izvještaja ukazuju na to da zbog nedovoljnog stepena obrazovanosti ili zbog poslova koji nisu usklađeni s akademskim obrazovanjem brojni građani postaju socijalno isključeni, zbog čega se mnogo češće odlučuju za napuštanje BiH.  Sve to itekako utječe na ekonomsku situaciju u BiH, koja je svakim danom sve lošija i predstavlja proširivanje dubioze brojnih građana.

"Socijalna isključenost podrazumijeva isključenost s tržišta rada, ekonomsku isljučenost ili siromaštvo, te socijalno-kulturnu isključenost. Sve je to itekako povezano, a ako posmatramo mladu osobu u BiH, koja ima problem da pronađe mjesto na tržištu rada, automatski dolazi do njene ovisnosti o roditeljima, zbog čega se mladi teško uključuju u društvene tokove. Stope nezaposlenosti su izuzetno visoke, zbog čega veliki broj građana, posebno mladih, odlučuje svoj aktivizam pokazati kroz odlazak u druge zemlje, kako bi pronašli bolji standard i kvalitet života. S druge strane, oni koji ostaju ovdje i ako su zaposleni jako često svoj posao obavljaju u teškim uslovima, tako da sve to stvara nestabilan i neizvjestan stil života, bez dugoročne perspektive. U konačnici, situacija mladih i društva općenito je teška", pojasnila nam je ekonomska ekspertica iz Instituta za razvoj mladih Kult Ajka Baručić.

Za ekonomske stručnjake posebno su zabrinjavajući podaci iz ovog izvještaja koji govore o tome da u najsiromašnije slojeve društva spadaju bračni parovi s djecom i drugim srodnicima, kao i samohrani roditelji, te podatak da se više od 40 posto stanovništva bori sa finansijskim poteškoćama.

"Podatak ne čudi jer se može dokazati da su plaće jako niske za ovaj bh. standard života, a da troškovi uporno rastu. Vidimo i prema potrošačkoj korpi, koja za jednu porodicu u prosjeku iznosi oko 1.800 KM, dok je prosječna plaća skoro duplo niža. Stanovništvo jako teško živi, gubi se taj neki srednji sloj društva i veliki broj dolazi do siromaštva. Generalno imamo nestabilno tržište rada i ekonomiju, zbog čega ljudi jako teško žive i smanjuju svoju potrošnju", zaključila je Baručić.