Godišnjica Černobila: Građani BiH se bore protiv planiranog skladišta radioaktivnog otpada

Nesreća u Černobilu 26. aprila 1986. zauvijek je promijenila svijet. Promijenio se način na koji gledamo energiju. Snovi o beskonačnoj energiji bez visokih dimnjaka i otrovnih isparenja su se raspršili u Ukrajini, Černobilu tog kobnog dana, a surova i smrtonosna realnost, zajedno s radioaktivnim zagađenjem je izašla na vidjelo.

Nakon nesreće u Černobilu, diskusija o opasnosti nuklearne energije je došla u žižu javnosti kao nikad do tad, a postalo je i jasno koliko je enormna opasnost od ovog izvora energije. Čitav proces od eksploatacije uranija pa do skladištenja nuklearnog otpada je opasan i štetan.

Nažalost, novi problemi nisu daleko od nas i u to su se posljednjih nekoliko mjeseci uvjerili i stanovnici Novog Grada i okolnih općina na obalama Une. Oni se već neko vrijeme, zajedno sa općinama i organizacijama civilnog društva iz BiH i Hrvatske, kao i s entitetskim i državnim institucijama u BiH, bore protiv planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori koja se nalazi na granici dvije pomenute zemlje, stoji u saopćenju Centra za životnu sredinu.

Predstavnici Centra za životnu sredinu, zajedno sa većim brojem stručnjaka i zainteresiranih lica aktivno prate razvijanje pomenute situacije, tako da su u martu 2016. godine učestvovali na javnoj raspravi o Strateškoj studiji nacrta prijedloga Nacionalnog programa provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, gdje su se zajedno sa ostalim učesnicima oštro usprotivili protiv planiranog skladišta na temelju pravnih, protokolarnih, tehničkih i humanističkih razloga.

„Ne iznenađuje nas otpor velikog broja ljudi iz BiH ovom projektu. Područje koje je u opasnosti od ovog skladišta je većim dijelom na teritoriji BiH. Uprkos tome, utjecaj na BiH uopće nije obrađen. Međutim, ohrabrujuće je što sa svih nivoa vlasti u BiH, od općinskih preko kantonalnih do entitetskih,  ali i od strane građana i organizacija civilnog društva dolazi jak signal da ova priča nije ni blizu gotovoj“, rekao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Nakon inicijativa iz BiH, formirana je radna grupa na čijem je čelu ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić, koja planira između ostalih da se za prava stanovnika BiH bori i uz pomoć ESPOO konvencije o prekograničnom zagađenju. Ova radna grupa je čak podnijela zahtjev Vladi Hrvatske da se održe tri javne rasprave na području BiH kako bi građani dobili što više informacija o samom problemu.

"Nuklearna energija dolazi iz vremena kada je vjera u tehnološka rješenja i beskonačne energetske potencijale bila na vrhuncu. Međutim, ono što je došlo nakon tog prvobitnog oduševljenja jeste uočavanje svih štetnosti i komplikacija tih izvora energije. Hirošima i Nagasaki, Černobil, Fukušima, municija s osiromašenim uranijem korištena u bombardiranju na našim prostorima... sve su to jasna upozorenja na buđenje. Energetska budućnost se mora temeljiti na smanjenju korištenja energije i razvijanju obnovljivih izvora čiji je utjecaj na životnu sredinu i ljude minimalan. Nuklearna energija je sušta suprotnost tome, smrtonosno nasljeđe koje ostavljamo našim potomcima", rekao je Igor Kalaba, koordinator Programa Energija i klimatske promjene.

Iz Centra poručuju da je korištenje nuklearne energije neodvojivo od njenih opasnosti, što je iskustvo nažalost pokazalo u više tragičnih navrata. Posebno na današnji dan moramo toga biti svjesni jer posljedice vjekovima ostaju i našim potomcima.