Ministar Garibija: Ova država žestoko griješi, problem je sistem

Socijalna država mora stajati iza svojih građana i biti spremna da se za njih pobrine ako spletom nesretnih okolnosti zapadnu u stanje potrebe, smatra Malik Garibija, ministar za rad socijalnu politiku, raseljana lica i izbjeglice u Kantonu Sarajevo.

„Socijalna država kreira socijalne mreže, čiji je smisao da „uhvate“ građane ukoliko ih život dovede u situaciju iz koje ne mogu sami izaći. Naše socijalne mreže su, čini se, realtivno loše pozicionirane jer štite neke osobe koji nemaju toliku potrebu, a opet ne stoje iza nekih osoba čija je potreba vrlo očito izražena“, kazao je Garibija za Radiosarajevo.ba.

Kanton Sarajevo ima oko 37 hiljada korisnika različitih prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice s djecom, a, pored ovog, Služba za zapošljavanje u svojoj evidenciji ima oko 62 hiljade nezaposlenih koji dobijaju zdravstveno osiguranje.

Glomazan sistem

„Vođeni nezadovoljstvom građana s jedne i glomaznim sistemom s druge strane, tim Ministarstva odlučio je započeti procese i projekte kojim ćemo veliku hrpu birokratski definisanih prava i usluga pokušati rasporediti i razložiti tako da se ukaže jasna sluka, da prepoznamo nedostatke i da počnemo rješavati probleme“, rekao je Garibija.

Prvi projekat Ministarstva je mapiranja prava i usluga, čija je faza već počela, kazao je Garibija i dodao da ovaj projekt ima za cilj da se jasno prikaže ko šta radi, koliko to košta, ko stvaruje prava, koliko imaju korisnika i slično.

„Mapiranje prava i usluga je već u startu ukazalo na neka preklapanja, viškove i probleme kojim smo se odmah počeli baviti, a u narednim danima građani će biti obavještavani kako budemo raspetljavali jedan po jedan od ovih problema. Nakon mapiranja usluga i korekcija koje budemo mogli odmah napraviti, uslijedit će mapiranje svakog pojedinačnog procesa koji dovodi do ostvarivanja usluge. Podaci do kojih dođemo će nam biti osnov za kreiranje jedinstvene modularne baze korisnika. Paralelno s tim procesom želimo voditi izradu socijalne karte, kako bismo ostvarili dvostruku korist po društvo, odnosno kako socijalna karta ne bi bila isključivo statistički presjek stanja“, rekao je on.

Činjenica do koje su došli dosadašnjom analizom rada i prava je da se socijalna zaštita na nivou Kantona Sarajevo ne temelji na socijalnom stanju, te da je ono više uslov za ostvarivanje usluga ili prava.

Silni problemi

„Država se žestoko griješi o osobe s poteškoćama u razvoja i njihovim porodicama. Ponukani silnim problemima ovih naših sugrađana planiramo da napravimo poseban prikaz životnog puta osoba sa invaliditetom i osoba s poteškoćama u razvoju kako bismo istakli čitav niz sistemskih propusta u oblastima gdje tipične osobe imaju podršku i servis države, dok atipične osobe ostaju za to uskraćene iako oni de facto imaju veću potrebu. Taj prikaz bi nam trebao pokazati kako i koje usluge trebamo uvesti da bismo došli do stanja relativne ravnopravnosti“, kazao je Garibija.

Svi problemi koje je Garibija naveo u razgovoru za naš portal, pokazuju da je u sistemu najveći problem, smatra on.

„U toku ovog mandata želim da konačno uradimo socijalnu kartu i jedinstveni registar usluga, a zatim da na osnovu tih alata pokrenemo reformu socijalne zaštite i migraciju od zaštite zasnovane na pravu ka zaštiti zasnovanoj na potrebi. To je ono što će društvo učiniti više pravičnim“, istaknuo je Garibija.

Ministarstvo je već uradilo metodologiju izrade socijalne karte, a njihov tim će u saradnji sa autorima iste ove godine uraditi široko preispitivanje metodologije zajedno sa ljudima iz prakse, aktivistima nevladinog sektora, prijateljima iz međunarodnih organizacija i predstavnicima stranih razvijenih država. Nakon čega kreću u pilot istraživanje, a rezultate preispitivanja i pilotiranja će iskoristiti da neutrališu propuste i naredne godine krenemo sa punim istraživanjem.

Nedostatak koordinacije

„Najgora stvar koja se može destiti je da potrošimo novac na prikupljanje podataka koji bi se teško mogli procesuirati ili koji bi bili neupotrebljivi. Stoga je u ovako velikom projektu važno dobro provjeriti prije nego se napravi svaki korak. Upozoravali su nas da je u pitanju projekat koji nije realizovan već 20 godina, da smo možda preambiciozni sa idejom da ćemo ga uspjeti riješiti u jednom mandatu. Međutim, svi smo svjesni da je to jedini način da se dobiju preduslovi za ozbiljnu reformu socijalne politike i tim Ministarstva je spreman da socijalnu kartu stavi u vrh prioriteta i realizuje je“, istaknuo je Garibija.

U cijelom resoru djeluje osam ustanova, a Garibija kaže da je uočio značajan nedostatak koordinacije u njihovom radu. Smatra da je većim dijelom za ovaj problem kriv politički pristup ranijih vlada koji je podrazumijevao da stvarna nadležnost nad nekom ustanovom nije u ministarstvu, nego u stranci iz koje dolazi rukovodstvo ustanove.

„Taj nakaradan pristup nikome nije činio uslugu, a ponosan sam što je upravo jedan od principa usvojenih između stranaka Šestorke puna odgovornost i nadležnost ministarstva nad resorom. Zahvaljujući tome nemamo smetnji da djelujemo kao jedan jedinstven resor, da se međusobno pomažemo i da potpuno sarađujemo. Rukovodstva ustanova su pozitivno reagovala na ovaj pristup, već smo uspostavili redovne sastanke kolegija rukovodstava ustanova i ministarstva, a pored toga u planu je i kreiranje platformi saradnje na različitim nivoima između uposlenika. Imamo i prve pozitivne rezultate i počeli smo se međusobno nadopunjavati, upravo zahvaljujući pozitivnoj reakciji direktora ustanova na ovaj pristup“, rekao je Garibija.

Dugoročna vizija

Osim saradnje i koordinacije, radit će se i na određenim prekompozicijama kako bi se podigao kvalitet rada, ističe Garibija i dodaje da je dobar primjer Porodično savjetovalištvo od koje žele napraviti Centar za porodicu ili Gerontološki centar koji žele uvesti na trezorsko poslovanje.

„Želimo raditi na deinstitucionalizaciji i izvođenju što više korisnika iz ustanova sa smještajem u porodice, a samim tim i na reformi načina rada postojećih ustanova, itd. Planovi su veliki i u narednom periodu ćemo vidjeti kakav tempo možemo osigurati. Jedan od važnih alata će biti i Zakon o ustanovama socijalne zaštite koji namjeravamo raditi ove godine, a koji bi nam mogao značajno olakšati rad u resoru.

Dugoročna vizija se kreće u smjeru reforme rada tako da kreiramo cjenovnik socijalnih usluga i da finansiranje umjesto pasivnih transfera dovedemo u nivo plaćanja po pruženoj usluzi. Vjerujemo da bi takav pristup značajno poboljšao kvalitet rada, uštedio novac građana koji pune budžete, te bio dobar impuls za poboljšanje kvaliteta rada“, zaključio je Garibija.