Ferhadija poprima stari izgled

Nakon što je srušena u noći 7. septembra 1993. godine Ferhad-pašina džamija u Banjaluci 16 godina poslije polako poprima stari izgled. Ovog ljeta na obnovi je urađeno mnogo više nego što je planirano.

Radovi na obnovi Ferhadije, čija je prva faza počela još 2006. godine, teku predviđenom dinamikom, a u Medžlisu islamske zajednice prezadovoljni su urađenim poslom. Samo ovog ljeta urađeno je više nego svih prethodnih godina tako da Ferhadija počinje da dobija onaj nekadašnji, prepoznatljiv izgled. Ipak, kaže Kasim Mujčić, bilo je dosta problema pri nalasku kamena koji je odvezen nakon rušenja Ferhadije: «Kamen se naravno nije sav pronašao. Jedan dio je uništen a drugi nismo našli. Ipak, mislimo da će biti ugrađeno približno 70 posto njenog orginalnog kamena. Za ostatak smo našli majdan u Gornjem Šeheru odakle crpimo novu sedru i na onim mjestima gdje nema starih fragmenata stavljamo od nove sedre stare fragmente.»

Počinju radovi i na obnovi Arnaudije

Svi novi fragmeni ispitani su i rezultati pokazuju da su kvalitet i stare i nove sedre isti. Mujčić kaže da bi radovi i na drugoj srušenoj džamiji Arnaudiji trebali početi ove sedmice: «Dobili smo nalog od ekipe koja radi na projektu da idemo na otkopavanje temelja sa unutrašnje i vanjske strane, da se utvrdi dinamika sanacije temelja, jer dok se ne otkopaju, ne možemo znati stanje temelja. Dat je i nalog da se vrše i bušotine od 10, 12, 15 metara, da se ispita teren. Na neki način starta i Arnaudija.»

Vlada RS izdvojila značajna sredstva za obnovu Ferhadije

Za obnovu Ferhad-pašine džamije do sada je utrošeno 15-ak miliona maraka za šta je značajna sredstva izdvojila Vlada RS, kažu u medžlisu. I državno resorno ministarstvo nedavno je donijelo odluku o sufinansiranju obnove Ferhadije za šta je izdvojeno 300 hiljada maraka. Ministar sa ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović kaže da je ova pomoć u funkciji povratka na šta veliki uticaj ima i obnova Ferhadije: «Radove koje smo vidjeli imponuju i zadovoljstvo nam je vidjeti da radovi teku uspješno. Čestitamo svima koji se trude i zadovoljstvo nam je da i mi na ovaj način u tome učestvujemo.»

Iako i druge džamije imaju svoj prioritet i značaj, Ferhadija je za islamsku zajednicu «prioritet svih prioriteta» kaže muftija banjalučki Edhem Čamdžić. On kaže da malo ko zna da je 1942. godine u Ferhadiji nikla ideja tadašnjeg banjalučkog muftije, nekoliko hodža i intelektualaca da se napiše peticija za zaštitu Srba i Jevreja, nakon čega je većina potpisnika završili u logoru Jasenovac: « Dakle odavde će se i dalje slati poruka vjere, suživota, povjerenja, dobrih međuljudskih odnosa, dijaloga i praštanja.»

Ferhadija je bila jedno od najvećih dostignuća islamske arhitekture u 16. vijeku u BiH, koja je izgrađena u otomanskom stilu. Izgradnju je finasirao Ferhad-paša Soklolović a u kompleksu džamije nalazila su se tri turbeta. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu BiH 1950. godine da bi nakon toga bila uvrštena i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993. godine, a 2001. dobijena je urbanistička saglasnost za njenu ponovnu izgradnju. U maju iste godine više hiljada demonstranata spriječilo je svečano polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Murat Badić iz Cazina je preminuo od zadobijenih povreda u nemirima koje su izazvali demonstranti.