Dragan Čović: Uvežimo sve ono što nosi ime Herceg-Bosna

Svi vi kojima je na srcu Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, odnosno Hrvatska Republika Herceg-Bosna, započeo je izlaganje na IV saboru tzv. HZHB predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu, 27. marta.

Komšić o tijelima tzv. Herceg-Bosne: A Sarajevo neka nastavi gurati glavu u pijesak

Kukić o HZHB: Ako međunarodna zajednica ne reagira, znači da su digli ruke od BiH

Magazinović uputio pismo predsjednici Hrvatske: Jesu li životi turista ugroženi?

Bio je to skup na kojem su politički ponovo oživljene ideje koje su prije samo godinu i pol osuđene u Haagu, i to pred međunarodnom javnošću, u slučaju „Prlić i ostali“. A zbog „udruženog zločinačkog poduhvata“ na čelu sa dr. Franjom Tuđmanom, prvim hrvatskim predsjednikom, uz upotrebu regularnih snaga Hrvatske vojske. 

Utemeljitelji HZHB

Iako u drugačijim okolnostima, po mnogo čemu je taj skup ličio na onaj 18. novembra 1991. godine kada su Mate Boban i društvo proglasili HZ Herceg-Bosnu u Grudama. Zato nije čudo da je hrvatska državna novinska agencija HINA, izvještavajući sa skupa, podsjetila na ovaj historijski kontekst.

Radiosarajevo.ba objavljuje cjelovit snimak Čovićevog obraćanja na IV Saboru HZHB iz kojeg se može rekonstruirati njegova politika i konačni cilj. I ne treba imati dilemu da će u tom pravcu nastaviti ukoliko međunarodni faktori ne reagiraju.  

Čović je na početku sabora tzv. Herceg-Bosne najprije pozdravio „utemeljitelje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, odnosno Hrvatske Republike Herceg-Bosne, generale, ratne zapovjednike i oce svećenike“.

„Dobro je se podsjetiti kako je to sve krenulo, od Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, pa i Hrvatske Republike Herceg Bosne, pa sve do Hrvatskog narodnog sabora“, napravio je Čović histrijski presjek, objašnjavajući šta je današnja uloga HNS-a.

„Vrijeme koje je iza nas, tih 28 godina, daje nam za pravo da danas možemo kazati i iskazati svoj ponos na ono povijesno vrijeme i mudre odluke koje su se donosile kako bi se očuvao i zaštitio hrvatski narod. Ovo je vrijeme da se sjetimo svih naših veličina, velikana, koji danas nisu među živima, uz brojne druge koje smo vidjeli na slikama, kojima smo se poklonili. I našem prvom predsjedniku dr. Tuđmanu, predsjedniku Bobanu i našem ministru Šušku. Svim onima koji su tada, kroz jednu jasnu ideju, poslali poruku da se hrvatski narod treba očuvati na svakom dijelu BiH. Od Posavine, preko središnje Bosne do naše Hercegovine. U najvećem dijelu se u tome uspjelo“, poruka je Čovića sa skupa.

HZHB ima svoje mjesto

Podsjetio je da su HZ Herceg-Bosna, potom Hrvatska Republika Herceg-Bosne imale uspostavljenu izvršenu, zakonodavnu i pravosudnu vlast.

„Na prostorima gdje žive Hrvati i gdje postojala i djelovala ova zajednica, odnosno republika, hrvatski narod se dobrano očuvao kao konstitutivan, suveren i jednakopravan. Gdje nismo mogli uspostaviti ovakav sustav, imali smo progone, izgnanstva i težak povratak. I danas su ta područja prazna ili oslobođena djelovanja hrvatskog nacionalnog bića“, tvrdio je Čović.

Nadalje, on je rekao da je tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna ima svoje mjesto.

Naglasio je da je važno „očuvati ono što je prevrijedno, a to je upravo ime Herceg-Bosna“.

„Ja sam siguran kad je u pitanju ono što smo napravili od 2003. do danas, da HNS ima svoje posebno poslanje. Okupili smo sve političke subjekte koji imaju bilo kakav legitimitet od općinske, županijske, federalne do državne razine i danas činimo jednu veliku obitelj u zajedništvu HNS-a. A to, svakako, ne treba umanjiti značaj i djelovanje u budućnosti HZ HB“, rekao je Čović, te dodao:

„Ja sam duboko uvjeren da možemo naći dosta sredstava i logistike da ona funkcionira. Ali, isto tako da se moramo reorgnanizirati i prilagoditi vremenu. Jer danas mora biti uvažavanje realnog života, naše mogućnosti da kroz institucije, koristeći Ustav,  Aneks 4 Daytona, mi na neki način uvežemo sve ono što danas, uz HZHB, nosi ime Herceg-Bosna“.

Ko čini Herceg-Bosnu

Objasnio je da tu moraju biti svi „bez obzira jesu li to gospodarska, informacijska, informatička društva, odnosno znanstvena, kulturna, sportska zajednica“.

„U svim tim dijelovima mi imamo takve institucije. I to je nužno očuvati. S te strane ja želim da mi danas na saboru izaberemo adekvatno vodstvo, Predsjedništvo sabora koje može predvoditi. Da ne čekamo ponovo osam godina, pa da  za dvije ili četiri godine iznova sjednemo i prilagodimo se vremenu. Kako bi, sve dok se ne izborimo za svoju potpunu jednakopravnost,  konstitutivnost na čitavom prostoru BiH, predstavljenu kroz legitimne predstavnike Hrvata na svakoj administratinvoj razini, do tog vremena mi moramo do kraja  osnaživati  i HZ HB i sve druge institucije hrvatskog naroda u traženju hrvatskog zajedništva“, podvukao je.

Ukazao je da bh. Hrvati imaju „pomanjkanje naših sredstava informiranja“.

Nadalje, dodao je da ono što je pokazano na saboru HZHB treba biti nastavljeno „da očuvamo ove vrijednosti“.

„Drago mi je da vidim ljude koji su utemeljitelji HZ i HR HB, te da pošaljemo poruku... Ovu vrijednost moramo dalje čuvati“, zaključio je Čović.

Poslušajte govor Dragana Čovića: