Deset miliona eura za prevod dokumenata za pristup?

BiH još nema strategiju kako prevesti više od 150 000 stranica evropskog zakonodavstva za države koje su potencijalni kandidati za ulazak u EU, a niko od nadležnih ne može ni da procijeni koliko bi taj proces mogao trajati i koštati, s obzirom na to da dokumenti moraju biti prevedeni na sva tri službena jezika u BiH.

Niko sa sigurnošću ne zna koliko će prevođenje dokumenata za pristup EU koštati, a u Direkciji za evropske integracije BiH kažu da se, prema iskustvima nekih zemalja, može govoriti o cifri od 10 miliona eura, pišu "Nezavisne novine", prenosi Srna.

"Nemamo glavne smjernice u prevođenju, jer je to još veoma osjetljivo političko pitanje. Ono što sada radimo je to da prevodimo neke prioritete koji su bitni našim institucijama za dalje usklađivanje zakonodavstva, ali još nismo pristupili sveobuhvatnom prevodu", rekla je Biljana Ivanović, šef Odsjeka za prevođenje u ovoj državnoj agenciji.

Osim državnih prevodilaca i lektora, za prevođenje evropskog zakonodavstva će se morati angažovati i spoljni saradnici u oblasti prava, kao što su sudski tumači, pravnici i drugi.

Iz Direkcije kažu da su neke zemlje EU u procesu prevođenja potrošile i po sedam godina, ali da u slučaju BiH to ne mora da znači, jer se regionalnom saradnjom taj postupak može i skratiti i pojeftiniti.

Tri verzije dokumenta

Nadležni u Ministarstvu spoljnih poslova BiH kažu da treba napraviti strategiju, jer po Ustavu postoje tri zvanična službena jezika u BiH, te da se ne može računati na varijantu da Srbija i Hrvatska ustupe BiH svoje prevode, jer se oni bitno razlikuju.

"Srpski iz BiH nije isti kao srpski iz Srbije, hrvatski iz BiH nije isti kao hrvatski iz Hrvatske", objašnjava zamjenik ministra spoljnih poslova BiH Ana Trišić-Babić, ističući da BiH u Evropi neće imati "pravo na tri kabine".

Ona naglašava da je ta priča otišla predaleko i da u ovom trenutku nije moguće postići konsenzus, zbog čega će se vjerovatno ići na neku javnu raspravu ili raspravu o jeziku.

Na tematskoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je održana početkom januara ove godine, Direkcija za evropske integracije je predložila da bude formirana radna grupa za sprovođenje javne rasprave o ciljnom jeziku u procesu prevođenja ovih dokumenata, međutim, u Savjetu ministara kažu da ova radna grupa nije zaživjela, ali ne znaju zbog čega.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH Halid Genjac kaže da je prevođenje ovog zakonodavstva ogroman posao, te da je on na regionalnom sastanku o stabilizaciji i pridruživanju u Beogradu predložio varijantu regionalne saradnje u vezi sa pitanjem prevoda.

"Zašto bismo mi u BiH prevodili to na hrvatski, ako je Hrvatska već uradila prevod? Nema potrebe da budu rađena dva posla. Prijedlog je bio da se napravi ugovor i da svako uzme svoj dio da prevede. To je jedan od mogućih modela", objašnjava Genjac, naglašavajući da BiH kasni u vezi s ovim pitanjem, iako je to bila njena obaveza u okviru Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Genjac naglašava da je vrlo teško reći koliko će proces prevođenja trajati, te ističe da, ako bi bio dobijen prevod na jedan od službenih jezika u BiH, onda bi prevod na ostala dva jezika išao prilično brzo.