Danas je Dan bijelih traka, dan sjećanja na 'obilježene'

Danas je Dan bijelih traka - simboličan datum proglašen u znak sjećanja na ubijene građanke i građane Prijedora i okolice. Dan bijelih traka pokrenut je iz Prijedora, a za cilj ima borbu za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje, na osnovu etničke pripadnosti. 

Početak kampanje istrebljenja

Podsjećanja radi, simbolika bijelih traka dolazi od 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto  Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije općine Prijedor.

Inicijativa Jer me se tiče saopćila je kako je ovogodišnje obilježavanje ovog dana još jedan korak ka mirenju sa prošlošću, što je preduvjet bilo kakve priče i djelovanja u zajedničkoj budućnosti i pomirenju u BiH. Također, iz Inicijative su pozvali sve građanke i građane BiH da 31. maja stave bijelu traku oko ruke, u znak solidarnosti sa svim žrtvama kojima se negira pravo na sjećanje, bez obzira na porijeklo. 

Komemoracija za djecu

Danas, na dan 31. maja, u Prijedoru će biti održana protestna šetnja kojom će se, kako je najavljeno, skrenuti pažnja na kontinuiranu diskriminaciju nad žrtvama nesrpske nacionalnosti koju provodi gradska vlast, uporno odbijajući da dostojno obilježi stradanje više od 3.100 Prijedorčana, među kojima 102 djece.

Roditelji djece koja su u Prijedoru ubijena ili nestala u periodu od 1992. do 1995. godine pozvali su građane Prijedora, Bosne i Hercegovine i dobronamjerne ljude širom svijeta da im se pridruže u obilježavanju Međunarodnog dana bijelih traka. 

Nedavno su zvanično pokrenuli inicijativu da se u centru Prijedora podigne spomen-obilježje sa imenima 102 djece koja su ubijena ili nestala u periodu 1992-95. godine na području grada. 

S obzirom na nespremnost gradonačelnika i poslanika u Skupštini grada da pokrenu pitanje izgradnje spomenika u skladu sa svojim ovlaštenjima i obavezama, roditelji su, kako su saopćili, odlučili iskoristiti odredbu Statuta koja omogućava da se to pitanje stavi na dnevni red Skupštine ukoliko se prikupi 1.000 potpisa građana Prijedora. 

''Pokrenuli smo potpisivanje peticije putem koje ćemo zatražiti od Skupštine grada Prijedora da odobri podizanje spomenika u centralnoj gradskoj zoni i da se ta izgradnja finansira iz budžeta grada. Pozivamo sve građane Prijedora da nam se pridruže na komemoraciji Dana bijelih traka i podrže ovu inicijativu i potpišu peticiju'', rekao je Fikret Bačić, koji je izabran da predstavlja odbor roditelja. 

Bačiću su 1992. godine u Zecovima kod Prijedora ubijena kćerka Nermina u sedmoj godini života i sin Nermin u četrnaestoj godini. 

''Našu djecu niko nije zaštitio u ratu ali danas, mi, roditelji te djece, očekujemo da će nam se u ovom opravdanom zahtjevu pridružiti svi građani Prijedora bez obzira na kojoj strani su tada bili. Ovo je prilika za svakog da pokaže da se ne slaže sa ubijanjem nedužne djece. Želimo da taj spomenik bude opomena za buduće generacije da u našem Prijedoru nikada više niko ne ubija nedužnu djecu i ostane nekažnjen'', poručio je on. 

Potpisivanje peticije

Prikupljanje potpisa za peticiju će početi 31. maja kada se na Dan bijelih traka Prijedorčani i aktivisti iz cijelog regiona bivše Jugoslavije sa posebnim pijetetom sjećaju ubijene prijedorske djece. Kao i prošle, i ove godine će na glavnom gradskom trgu biti formiran krug od 102 ruže sa imenima ubijene djece kako bi se simbolično ukazalo na nepostojanje spomenika kojim bi se dostojno obilježilo njihovo stradanje. 

Dosad je među tijelima pronađenim u masovnoj grobnici Tomašica potvrđen identitet putem DNK-a za 12 maloljetnih dječaka, starosti od 15 do 17 godina. 

O karakteru rata, broju počinjenih zločina i stradalima već decenijama postoje dokazi i tim se trebaju baviti nadležne institucije, tužilaštva i sudovi, a ne obični građani i građanke, koji na isti način pate i osjećaju, kako god se zvali'', saopćeno je iz Inicijative "Jer me se tiče".