Crni početak godine: Broj samoubistava i tragedija u 2018. zabrinuo stručnjake

E. H.
Crni početak godine: Broj samoubistava i tragedija u 2018. zabrinuo stručnjake
Radiosarajevo.ba / Arhiv
Niz samoubistava, tragičnih saobraćajnih nesreća, ubistava i pokušaja ubistava šokirali su bosanskohercegovačku javnost na početku 2018. godine., te posebno zabrinuli stručnu javnost zbog talasa smrtnih slučajeva u vrlo kratkom periodu.

Samoubistvo maloljetne djevojke u Visokom, 28-godišnjeg mladića u Livnu i 88-godišnjaka u staračkom domu u Goraždu pokazali su raznovrsnost populacije koja je na početku godine počinila suicid.

Pored toga niz tragičnih nesreća u kojima je stradao veliki broj osoba, od kojih se posljednja desila u srijedu kod Kalesije u kojoj su stradale tri djevojke ili tragičan pad 14-godišnjeg dječaka sa zgrade u Mostaru, samo su neki od slučajeva koji su u posljednjih sedam dana potresli javnost.

Ahić: Situacija je zabrinjavajuća, ali ne i dramatična

"Gledajući na kraći vremenski period, situacija je zabrinjavajuća. No, s naučnog aspekta situacija se nikada ne može sagledavati na tako kratak period. Naravno da smo uvijek uznemireni kada se u takvom jednom periodu dese neuobičajeni izvori ugroženosti, odnosno krivična djela i prekršaji sa smrtonosnim posljedicama. Ipak, prema statistikama, ovo ne bi trebao biti period u kojem se dešavaju te dramatične, drastične promjene kod ljudi labilnog karaktera", kazao je za Radiosarajevo.ba ekspert za sigurnost i profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnost u Sarajevu Jasmin Ahić.

Prof. dr. Jasmin Ahić - undefined

Prof. dr. Jasmin Ahić

Talas samoubistava, istaknuo je Ahić, neobjašnjiva je pojava s aspekta bilo koje društvene, medicinske ili kriminalističke nauke, te je ovo jedan krizni period u godini koji se, nažalost, dešavaju.

"Kada je riječ o samoubistvima, to je faza na koju nijedna nauka nema nikakav odgovor. Samoubistvo je nešto što se ne može prevenirati, niti komentirati sa bilo kojeg aspekta, jer je riječ o najgnusnijem činu koji neko ko ima život može počiniti. Istaknuo bih još jednom da zabrinjava to što je riječ o seriji nekarakterističnih, netradicionalnih djela u kratkom vremenskom periodu, što dodatno uznemirava javnost. Nažalost, postoje periodi u godini koji dovode do određenih labilnih stanja, zbog čega se dešavaju ovakve situacije", dodao je Ahić.

Psiholog Ismet Dizdarević, s druge strane, smatra kako su samoubistva odluka pojedinca koji se nalazi u teškoj situaciji ili koji smatra da je njegov život težak.

"Saobraćajne nesreće podrazumijevaju da je neko kriv, ili vozač ili situacija u kojoj se on nalazi. No, uvijek je riječ o čovjeku, koji ne poštuje određena pravila. S druge strane, samoubistva su ipak odluka samo pojedinca da, na neki način, ode s ovog svijeta jer je ovaj svijet za takve ljude bremenit, težak i pruža im samo ono što oni ne žele. Često su razlog more koje oni proživljaju, bezsadržajni život, ali i druge socijalne situacije, a statistika pokazuje da najčešće muškarci izvršavaju čin suicida", ističe Dizdarević.

Dizdarević: Slučaj ostavljene bebe je zanimljiv javnosti jer šokira sve

Slučaj koji je prethodnih dana posebno šokirao javnost jeste pronalazak tek rođenog djeteta u kontejneru na području sarajevske općine Centar. Dijete je pronađeno, nasreću živo, a vrlo brzo locirana je i uhapšena žena koja je osumnjičena za krivično djelo napuštanje djeteta.

"Taj slučaj spada u oblast socijalne patologije, jer je riječ o ženi koja je ostavila tek rođeno dijete u kontejneru. Ne kažemo majka, jer majke ne ubijaju svoju djecu. No, pitanje je šta je ona nosila u sebi, ko je ona. To je psihološki problem i nemoguće je odmah zaključiti zaštio je ona pribjegla ovakvom ponašanju. Ali, bez obzira na te okolnosti, to je slučaj koji je momentalno aktuelan u medijima, što znači da je takav slučaj pogodio javnost.

prof. Ismet Dizdarević - undefined

Prof. Ismet Dizdarević

U svijesti ljudi je nemoguće zamisliti da majka, koja je zaštitnik djeteta, ostavi svoje dijete na ovaj način, te taj veliki kontrast stvara teške emocije u nama. Ipak, njen čin je psihološki vrlo interesantan jer je ona dijete uvila u dekicu, stavila mu kapicu, što znači da je razmišljala o tome da se dijete ne smrzne. Ubice djece se obično tako ne ponašaju, a ona je napravila čin koji je apsolutno u suprotnosti sa tim. Ovo je slučaj rijedak sam po sebi i to dodatno izaziva pažnju javnosti, iako ih vjerovatno ima više", dodatno je pojasnio DIzdarević.

Najzad, s psihološkog stanovišta, on je protumačio kako je prvo pitanje koje svi moramo postaviti ustvari koliko je samo društvo "krivo" za ovakve obrasce ponašanja, te koliko ono može utjecati na promjene u ponašanju i razmišljanju pojedinaca.

"Moramo se pitati je li vrijeme u kojem živimo neki od razloga ovakvih dešavanja, možda poremećaj socijalnih odnosa ili antisocijalno ponašanje. Da li mi to možemo promatrati ovakve događaje sa aspekta promjena u društvu ili s aspekta manje osjetljivosti za druge ljude, posebno marginalizirane grupe. Tačnije, grupe starih ljudi koji su zapostavljeni i mladi ljudi među kojima se nalaze rizične grupe djece, koje su na neki način odbačeni od društva, koji su nezadovoljni duboko stanjem u kojem se nalaze, koji optužuju društvo. Sve to su neki aspekti koji mogu dovesti do tragičnog čina", zaključio je Dizdarević.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije