Cijene europske, plate i penzije domaće: Ekonomista otkriva kako smanjiti poreze da privreda prodiše

Cijene europske, plate i penzije domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više i primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji, nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke korpe i ličnih primanja i na šta naši građani troše najviše novca?

Iako život na selu znači proizvodnju sopstvene hrane i manje troškove po tom osnovu, u porodici Vakčić iz Male Obarske kod Bijeljine kažu da su troškovi života svakodnevno sve veći. Osim toga, i sama proizvodnja hrane je sve skuplja.

"Plate jesu europske, ali u političara, a ne u radnika koji rade i doprinose, jer ovi samo raznose. Na selu može da se prođe, koga imamo u gradu damo nešto. Dođu djeca pomognu, pošaljemo, ali sve teže i teže", kaže Đorđe Vakčić za BHRT.

Trending

Najezda opasnih insekata prijeti Europi: 'Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija'

Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće.

S druge strane, plate ne prate taj galopirajući rast – tako je prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, na primjer, u Sloveniji duplo veća. U Njemačkoj i Austriji je prosječna plata veća od 6000 maraka.

"Mi imamo sindikat policajaca, sudstva, prosvjete, ali nemamo sindikat radnika u privredi, a bez sindikata nije moguće izboriti se za veće plate. Vlada to neće uraditi jer bi time sebi ugrozila opstanak", kaže ekonomista Aleksa Milojević.

Prema statističkim podacima četvoročlanoj porodici u našoj zemlji je za troškove života mjesečno potrebno oko 3100 maraka, koliko iznosi potrošačka korpa.

Stručnjaci kažu da je najbolji pokazatelj kvaliteta života kupovna moć stanovništva. I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama europe taj procenat je tek 30-ak posto.

"Naši su porezi dva puta veći nego na zapadu. Mi imamo dva puta više zaposlenih u administraciji. Kad bi se otpustilo pola radnika iz državne administracije i kad bi im se plate smanjile za pola, onda bi mogli da smanjimo poreze i onda bi mogla privreda da prodiše", kaže Milojević.

Privremeno zaključavanje cijena i ograničavanje marže - neke su od mjera nadležnih. Ipak, za mnoge građane je to samo kap u moru, a svoje nezadovoljstvo izražavaju bojkotom trgovina koji je nastavljen i ove sedmice.