"Četverolisna djetelina": roman o zločinima u Prijedoru

U Banjaluci je u petak, 18. septembra promovisan roman „Četvorolisna djetelina”, prvijenac nekadašnje novinarke Radmile Karlaš.

Četvorolisna djetelina je prvi roman iz Republike Srpske koji otvoreno govori o zločinima koji su u ovom dijelu BiH počinjeni nad prijedorskim Muslimanima.

Na promociji su govorili predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić, Rade Dujaković, novinar i kolumnista nekadašnjeg banjalučkog Novog Preloma, jedinog alternativnog lista u Banjaluci početkom rata, kao i profesorica književnosti Anica Đurđević.

„Da i u Banjaluci žive rijetke osobe zahvaljujući čijem će se angažmanu jednog dana moći oprati obraz ovog lijepog grada, pokazuje i primjer bivše novinarke Radmile Karlaš, koja je, kao i veliki broj odličnih i slobodomislećih novinara odlučila da se batali te profesije i prostor za otvoren stav i kritičku misao pronađe u beletristici. Često se pitam zašto novinari kada postanu zreliji često odlaze u pisce. To je, naime, u ovom našem regionu čest slučaj. Čini mi se da je to možda zbog toga što shvate da više prostora za izražavanje kritičke misli mogu da dobiju pičući knjige, nego objavljujući novinarske članke po našim često nekritičkim, autocenzurisanim medijima. Među takvim novinarima su Emir Imamović, Ante Tomić, Boris Dežulović, Miljenko Jergović, a evo sada i moja draga prijateljica Radmila Karlaš", izjavio je na promociji romana Dinko Gruhonjić.

Gruhonjić je naglasio da je svaki Bosanac i Hercegovac u proteklih dvadesetak godina proživio toliko toga da bi mogao da napiše po jedan roman. „Neko bi, doduše, u tom romanu bio žrtva, neko bi bio zločinac, a najmanje je onih koji bi se mogli nazvati herojima”, kazao je Gruhonjić.

„Četvorolisna djetelina“ je prvi roman iz ovog dijela BiH koji otvoreno govori o zločinima koji su u ovom dijelu BiH počinjeni nad prijedorskim Muslimanima, o etničkom čišćenju u spisateljičinom gradu, odnosno o temama o kojima su književni i ne samo ti krugovi u većini slučajeva ćutali u ovom dijelu BiH. Takođe, roman govori i o potrebi da se pomogne razorenoj i bolesnoj Bosni i Hercegovini u kojoj se multietničnost, kako ona u svom romanu navodi pretvorila u „izanđali kotačić, koji se okreće i okreće, stvarajući sve veću buku što rdja postaje veća, dok na kraju ne zardja potpuno i fleka na metalu i čovječiji sluh.“

Radmila Karlaš se iz novinarstva povukla prije tri godine, a radila je za mnoge svjetske i domaće elektronske i štampane medije, poput VOA, BBC, WDR, „Sarajevski svijet“, BH DANI, AIM, banjalučki „Novi Prelom“, VIN itd. Svojim višestrukim javnim angažmanima u zemlji i svijetu, Karlaševa je bila bespoštedni kritičar i oponent pomahnitalim akterima razdora i nacionalističkog politikanstva na teritoriji bivše Jugoslavije, zbog čega je, naravno, nerijetko bila i u „neposrednoj životnoj opasnosti” u rodnom gradu.

„Zato i sam naslov knjige, „Četvorolisna djetelina”, budi optimizam. Suština je da svako od nas treba da se potrudi da, kao kada smo bili djeca, potraži i pronadje tu djetelinu sreće i da je pokloni svojoj djeci i svojim unucima. Da im ostavi bolji i sretniji prostor i vrijeme, nego što je ovo gdje se mi nalazimo i gdje živimo”, rekao je Gruhonjić na kraju.